Kako BiH “juri” prema EU: Usvojeno tek 1% od 200.000 propisa

Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ima gotovo dvije hiljade propisa koji su usklađeni ili su u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom EU, što je tek manji dio od ukupno oko 200.000 propisa i dokumenata koji su dio ukupne pravne stečevine koje BiH mora usvojiti ako želi postati članica.

Ako se uz ovaj podatak doda činjenica da je od osnivanja EU 1957. godine, kada je bila samo ekonomska zajednica za industriju vezanu za ugalj i čelik, do danas zvanični zbornik zakona i propisa dosegao obim od oko 800.000 stranica, može se steći objektivna slika koliko je posla pred organima BiH, entitetima i nižim nivoima vlasti da se u potpunosti usklade s propisima EU. Od svih propisa i zakona koje je EU donijela od tada do danas, oko 26 odsto su i dalje važeći i u aktivnoj su primjeni.

U Direkciji za evropske integracije BiH su nam potvrdili da BiH ima oko 1.700 propisa na svim nivoima vlasti koji se usklađuju sa EU. Trenutno se radi na tome, kako su nam rekli, da se uspostavi prva jedinstvena baza podataka svih propisa u BiH koji su usklađivani s propisima EU.

“Na zadnjem Kolegijumu za evropske integracije utvrđen je i model za usvajanje programa integrisanja BiH u EU, a čime su stvorene pretpostavke da, nakon što preostale tri radne grupe završe svoj  dio posla, ovaj dokument bude upućen u dalje procedure ostalim tijelima mehanizma koordinacije, konsultacije s Evropskom komisijom, te usvajanje, a u skladu s ranije utvrđenom metodologijom izrade ovog dokumenta”, naglasili su nam oni.

Eksperti EU, s kojima smo nedavno imali priliku da razgovaramo, rekli su nam da se količina novih propisa koji se donose na nivo EU progresivno povećava. Primjera radi, u posljednjih deset godina pravna stečevina EU uvećana je za iznos koliko je uvećana od osnivanja do tada. Tim obimom do 2035. godine, do kada bi BiH objektivno mogla završiti pregovore, pravna stečevina EU će vjerovatno ponovo biti udvostručena u odnosu na današnje stanje.

Pravnu stečevinu EU BiH će morati usvojiti kroz višegodišnji proces pregovaranja podijeljenih u 35 pregovaračkih poglavlja i šest klastera. Klasteri su uspostavljeni modifikovanom metodologijom, koja je prije nekoliko godina usvojena na prijedlog Francuske. Klasteri se odnose na unutrašnje tržište, kompetitivnost i inkluzivni rast, zelenu agenda i održiv razvoj, poljoprivredu i koheziju, spoljnu i bezbjednosnu politiku, te temeljna prava i pravnu državu.

U Evropskoj komisiji kažu da je kredibilna politika proširenja geostrateška investicija EU u mir, stabilnost, bezbjednost i prosperitet u Evropi.

“Zasniva se na pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti zasnovanoj na sopstvenim zaslugama. Od zemalja kandidata se zahtijeva da sprovedu složene reforme u mnogim oblastima, kao što su vladavina prava i ekonomija, i da usklade svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU. Istovremeno, od zemalja kandidata se očekuje da razviju svoje administrativne strukture. Pomirenje, dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su od najveće važnosti u tom procesu”, kažu oni.

Da bi BiH pokrenula pregovore, mora u narednih nekoliko sedmica usvojiti dva važna zakona, koji se odnose na sudove i sukob interesa. U proteklom periodu usvojen je zakon vezan za sprečavanje pranja novca, a pokrenuti su pregovori i s Frontexom o saradnji u vezi s ilegalnim migracijama.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79