Regija BiH Kako je BiH postala utočište za bjegunce iz Hrvatske, ovo je 10...

Kako je BiH postala utočište za bjegunce iz Hrvatske, ovo je 10 najpoznatijih

Kao što su na Divljem zapadu u 19. stoljeću bjegunci za kojima je bila raspisana potjernica pomno pazili da ne pređu graničnu liniju i ne uđu u teritorij države koja ih traži, slično se u 21. stoljeću događa i hrvatskim bjeguncima od pravosuđa koji su spas našli u svojoj drugoj domovini, Bosni i Hercegovini, čije državljanstvo imaju uz hrvatsko.

Tako je Zdravku Mamiću velika briga bila da potkraj juna i početkom jula ne pređe granicu u morskom pojasu u Neumu, gdje se spustio iz svoje “baze” u Međugorju. Savjetnik zagrebačkog Dinama i alfa i omega maksimirskog kluba već više od dvije godine, uz pratnju tjelohranitelja, živi u hotelu u Međugorju, siguran da na izdržavanje kazne, ako mu bude potvrđena presuda osječkog Županijskog suda, u Hrvatsku neće ići, što je i sam svojevremeno izjavljivao. Koliko dugo, teško je reći, piše jutarnji.hr.

Orsat Miljenić, šef Ureda predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, kao ministar pravosuđa u SDP-ovoj Vladi potpisao je 28. novembra 2012. u zagrebačkom hotelu Westin s ministrom pravde Bosne i Hercegovine Barišom Čolakom (HDZ) međudržavni Ugovor o izručenju optuženika za najteže oblike kriminala – organizirani kriminal i korupciju. Ugovor je stupio na snagu trenutkom potpisivanja i tom prilikom i Čolak i MIljenić su ustvrdili u izjavama koje je 29. novembra 2012. prenio Jutarnji list: “Državljanstvo više neće biti zaštita za najteža kazna djela!. Ali, već prilikom potpisivanja vidjelo se da ugovor ima niz ograničenja.

Jedno od njih bilo je i da se ugovor neće primjenjivati na bjegunce protiv kojih je krivični progon pokrenut prije stupanja na snagu Ugovora, što je praktički značilo da Hrvatska recimo nije mogla tražiti izručenje Miroslava Kutle. Drugo je ograničenje da se Ugovor ne odnosi na optuženike za ratne zločine. Upravo je Orsat Miljenić, ali kao zastupnik SDP-a potaknut Mamićevim bijegom u BiH, pripremao izmjene Zakona o krivičnom postupku koji bi ljude poput Mamića spriječio da se sklone u “drugu domovinu”.

MIljenić je predlagao da se u slučaju težih krivičnih djela optuženicima zabrani prelazak granice, osim u slučajevima kad bi dobili posebnu dozvolu sudije. Time bi se spriječilo da osobe koje imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i BiH, izbjegnu privođenje pravdi, jer BiH ne izručuje svoje državljane, ali može preuzeti izvršenje kazne. Miljenić je smatrao da bi se zabranom napuštanja zemlje i oduzimanjem pasoša za sve slučajeve kad se može izreći kazna veća od pet godina efikasno spriječio “bijeg u drugu domovinu”: Međutim, zasad je izvjesno da od toga neće biti ništa i da će, osim Zdravka Mamića, i brojni drugi koristiti ili su se koristili tom mogućnošću bijega u BiH, pa čak i kad nisu imali dvojno državljanstvo.

No, koliko tačno se bjegunaca od hrvatskog pravosuđa skriva u susjednoj Bosni i Hercegovini, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave ne zna.

Zasad Hrvatske nema namjeru mijenjati ili dopunjavati navedeni ugovor pa i Zdravko Mamić i drugi bjegunci mogu biti sigurni da će do daljnjega nesmetano boraviti u svojoj drugoj domovini.

Branimir Glavaš

Kroz proteklih više od 20 godina, osim top lica s potjernica koja se skrivaju u BiH, od hrvatskog pravosuđa svojedobno su pobjegli i Branimir Glavaš, kojem se još sudi za “slučaj garaža” na zagrebačkom Županijskom sudu, a koji je dio kazne izdržao u zeničkom zatvoru. Od hrvatske ruke pravde pobjegao je svojevremeno i riječki kardiohirurg dr. Ognjen Šimić, koji je bio osuđen na devet godina zatvora zbog korupcije i primanja mita te je pobjegao u BiH.

Kaznu je izdržavao u poluotvorenom zatvoru na Igmanu, gdje je i preminuo od srčanog udara 2012. godine. Svojedobno je u BiH bio pobjegao i poduzetnik Dražen Golemović, koji je bio optužen za korupciju, Blažo Petrović, Miljenko Žaja-Krojf, optuženik iz tzv. zločinačke organizacije, “kraljica kafe” Silvana Burla pa voditelj poslovnice OTP banke u Vrlici Srđan Đaković, koji se vratio i predao vlastima u RH, a u BiH se bio sklonio i trenutni pritvorenik u Remetincu Željko Vrbat. Dok je bio u bijegu u BiH, Zoran Pavlović (44), svojevremeno osuđen za krijumčarenje više tona marihuane, poginuo je usaobraćajnoj nesreći početkom decembra 2005. kod Čapljine. Miro Čalušić (40), koji je bio osuđen u Zagrebu za lihvarske ugovore “teške” 30 miliona kuna na šest godina i tri mjeseca zatvora, preminuo je 14. marta 2018. u Domu zdravlja Tomislavgrad, samo nekoliko sati nakon što je imao saobraćajnu nesreću s kamionom, a pozlilo mu je u kući u mjestu Pasić gdje je boravio.

Zdravko Mamić, Miroslav Kutle, Drago Tadić (jutarnji.hr)

Na kraju, najintrigantnije je u kuloarima pitanje hoće li mogućnost da se skloni u rodnoj BiH ako ga osude iskoristiti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Jer, neki kažu da je Bandić podigao veliku hacijendu u rodnoj Poganoj Vlaki za slučaj da u povratku na rodnu grudu bude spas – kako bi izbjegao ćeliju u Remetincu, što je već jednom iskusio i što želi izbjeći po svaku cijenu.

10 NAJPOZNATIJIH BJEGUNACA

1. Zdravko MAMIĆ – “BiH ne izručuje svoje državljane”

Najpoznatiji hrvatski bjegunac koji se skriva u BiH, svojoj “drugoj domovini” u kojoj je 16.jula proslavio i 61. rođendan, alfa je i omega GNK Dinamo koji iz hotela u Međugorju i dalje vuče sve poteze bitne za maksimirski klub. MUP za Zdravka Mamića, kao i za pretvorbenog tajkuna Kutlu, navodi da ima samo hrvatsko državljanstvo, te da je rođen u Bjelovaru.

Nakon presude na Županijskom sudu u Osijeku od šest i po godina zatvora 6. juna 2018. bivši čelnik i sadašnji savjetnik zagrebačkog Dinama Zdravko Mamić oglasio se iz Međugorja, kamo je stigao dan-dva ranije, te poručio se ne vraća u Hrvatsku i da će se iz Hercegovine “boriti” do pravosnažnosti presude.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić tada je objasnio da Mamić ne može biti izručen Hrvatskoj ako ima državljanstvo BiH, ali da to nije zapreka da zatvorsku kaznu odsluži u BiH ako mu ona bude pravomoćno izrečena i ako Zagreb to zatraži na temelju međudržavnog sporazuma.

U međuvremenu je sud u BiH već u dva navrata odbio njegovo izručenje Hrvatskoj, a posljednje potkraj augusta prošle godine, kada su sudije u BiH zaključile da “nisu ispunjene pretpostavke za izručenje vlastitog državljanina propisane Ugovorom, s obzirom na to da se krivično djelo za koje se Zdravko Mamić tereti ne može podvesti ni pod jedno krivično djelo propisano krivičnopravnim zakonodavstvom BiH”.

Spekuliralo se da je napustio BiH i otišao u Ujedinjene Arapske Emirate, ali je on to demantirao pojavivši se na press-konferenciji. Policija je za njim raspisala potjernicu po nalogu osječkog Županijskog suda.

2. Miroslav KUTLE – Umjesto da leži u Remetincu uzgaja goveda u Glamoču

Jedan je od najdugovječnijih bjegunaca od hrvatskog pravosuđa koji se skriva u rodnoj Bosni i Hercegovini. Najpoznatiji hrvatski tajkun na Interpolovoj je crvenoj potjernici od početka novembra 2010., i to nakon što je MUP za njim izdao potjernicu zbog izbjegavanja služenja pravosnažne zatvorske kazne u aferi Gradski podrum. A kad je trebao ići na odsluženje kazne, Kutle se zbog zdravstvenih problema zatekao u mostarskoj bolnici radi kardioloških problema. Na MUP-ovoj potjernici, koja je raspisana za njim po nalogu zagrebačkog Županijskog suda zbog krivičnih djela zlouppotreba u privrednom poslovanju i drugog, piše da je rođen 6. oktobra 1957. u Mokrom kod Širokog Brijega u Hercegovini i da ima hrvatsko državljanstvo. Kutle je na vrhuncu poslovne moći imao vlasništvo nad 60 tvrtki, osuđen je 2010. godine na dvije godine i osam mjeseci zatvora. U zatvor nikada nije stigao, jer je i njega, koji je imao državljanstvo BiH, put prije presude odveo u Hercegovinu. U Mostaru je proveo dvije-tri godine, a sud u BiH poništio je presudu, jer u toj državi to nije krivično djelo. Kutle je pokrenuo biznis s farmom goveda i proizvodnjom ekološke hrane u Glamoču. U međuvremenu su mu neki postupci otišli u zastaru, neki se još vuku po sudovima, a potkraj juna zagrebački Općinski kazneni sud priznao mu je 98.125 kuna troškova za advokata koje će mu platiti hrvatski porezni obveznici.

3. Milenko BAŠIĆ – Josipa Rimac u pritvoru, on na slobodi u Hercegovini

Vlasnik tvrtke Lager komerc, za razliku od Josipe Rimac, bivše HDZ-ove kninske gradonačelnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave koja je uhapšena u aferi “Vjetroelektrane”, zahvaljujući dvostrukom državljanstvu izbjegao je hapšenje. Međutim, 24.juna u Mostaru su ga uhapsili pripadnici SIPA-e i smjestili u pritvor. Bašić i Stipić terete se za nuđenje 45 hiljada eura mita Josipi Rimac radi pogodovanja tvrtki CEMP pri izdavanju dozvola za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene. Sud BiH je u postupku izručenja Milenka Bašića i Dragana Stipića odbio zahtjev Hrvatske za njihovo privremeno pritvaranje, ali su im izrečene mjere zabrane: zabrana napuštanja boravišta i zabrana putovanja uz oduzimanje putnih isprava i zabranu prelaska državne granice uz korištenje lične karte te obavezu da se jednom sedmično, između 8 i 14 sati, javlja u nadležnu policijsku stanicu.

4. Dragan STIPIĆ – Bašićev direktor pod “mjerama opreza”

Izvršni direktor Bašićeve tvrtke uhapšen je isti dan kad i njen vlasnik i njemu su, kao i Milenku Bašiću, određene mjere opreza sve dok za to postoji potreba, odnosno dok ne završi postupak za izručenje koje je za njega i za Bašića zatražila Hrvatska pošto je također pobjegao u BiH, gdje je uhapšen.

5. Vlatko RADIĆ “Ne virujen hrvatskom pravosuđu”

Vlatko Radić, kojeg u Splitu znaju pod nadimkom Van Damme, sada je u trećem postupku osuđen zbog brutalnog iživljavanja nad splitskim specijalcem. Mirno živi u hercegovačkom gradiću, u unajmljenome stan, sa suprugom i dvoje maloljetne djece. “Šta ću ti reći, splitskom sudu i općenito pravosuđu ne virujen jer ne postupaju ispravno. Razočaran sam u njih, toliko je propusta napravljeno… Jer ispada da im nije bitno ni kakve dokaze imaš ni jesi li nešto napravija ili nisi, nije im bitno niti ko šta govori, nego se sudi po principu: Kazni budalu!” rekao je u jednom intervjuu.

6. Jozo ĆURKOVIĆ – Rekorder: 16 godina u bijegu

Vlasnik tvrtke Salonit i jedan od najdugovječnijih bjegunaca u BiH, jer je nedostupan još od 2004. godine zbog optužnice i presude za privredni kriminal, jedanput je bio uhapšen na Sarajevskom aerodromu ali je pušten čim se ustanovilo da ima državljanstvo BiH. U Grabovici kraj Tomislavgrada napravio je eko selo, a u intervjuima koje povremeno daje tvrdi da je žrtva montiranog postupka jer su moćnici bacili oko na atraktivno Salonitovo zemljište u Vranjicu.

7. Ante MADUNIĆ – Jedini bjegunac povratnik

Nakon godina bijega od hrvatskog pravosuđa, kad mu je ukinuta potjernica, vratio se u junu 2016. i na splitskom Županijskom sudu rekao da nije kriv za prevare. Ovaj bivši hrvatski konzul u Švicarskoj i građevinski poduzetnik optužen je da je varao Splićane prodajući im stanove. Vijeće ministara BiH dodijelilo je ovom bjeguncu državljanstvo potkraj 2013. godine, i to samo 15 dana nakon što je podnio molbu.

8. Igor VUKOVIĆ – Pobjegao iz Gline u Bosnu

Bio je na izdržavanju kazne u Glini zbog krivičnih djela, ali je mnogo važniji kao glavni svjedok na suđenju za teško ubistvo u osječkom hotelu Turist Pere Martića (34) i Jadranke Modrić (26) u martu 2004. godine. Vuković je u decembru prošle godine sproveden na izdržavanje kazne u Glinu nakon čega je pobjegao i navodno se skriva u BiH.

9. Drago TADIĆ – Pregovara o povratku

Vlasnik Osijek Koteksa pravosnažno je osuđen na dvije godine zbog pokušaja podmićivanja sudija Vrhovnog suda. Neposredno prije nego što se trebao javiti na odsluženje zatvorske kazne, koju je pokušao odgoditi molbama, 2. oktobra 2018. javio se da je u BiH. Sada, navodno, pregovara o povratku na odsluženje kazne.

10. Dragan KOVAČ – Optuženi policajac

Bivši policajac koji se spominje u optužnici za palež kuće na Braču bivšega glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog, a sudilo mu se i zbog pljačke kuće poduzetnika Ivana Zorice, državljanina BiH iz Beča, na splitskom Kmanu 7. aprila 2000.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79