Kako je živjeti u BiH: Ljudi gladni, male plate, korupcija u svim sferama života

Iza građana Bosne i Hercegovine su četiri teške godine. Pandemija, te briga kako je preživjeti, a nakon toga rat u Ukrajini i njegove posljedice po svijet, pa i po građane BiH koje su teško pogodile i onako lošu ekonomiju.

Vlast se za to vrijeme najviše bavila sama sobom. Dokaz je gotovo potpuni izostanak mjera u vrijeme divljanja cijena hrane i energenata.

Ako bi analizirali sve dosadašnje ankete u kojima smo pitali građane o životu u BiH u protekle četiri godine ništa se nije promijenilo. Svaki put dobijamo isti odgovor: Ljudi gladni, male plate i korupcija duboko u svim sferama života. Bez razlike o kojem se entitetu radi, gradu, opštini.

Nevladin sektor je jasan: Prava i novac građana zlouprotrebljavani su u najtežim periodima, poput pandemije koju su oblilježile afere u vezi sa nabavkom respiratora i medicinske opreme, pa sve do potpunog izostanka donošenja mjera kako bi se ublažilo divljanje cijena energenata i hrane kao posljedica rata u Ukrajini.

“Odlična fraza za ove dvije vlasti u entitetima, odnosno četiri godine njihovog mandata bi bila ona iz Maratonaca: Žao mi je što ste moja vlast ,a ne vlast nekog mog neprijatelja! Pokazale su se apsolutno nesposobnim da upravljaju bilo kakvom krizom, a takve su i u tzv. normalnim vremenima”, rekao je Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava.

Međutim, analitičari ocjenjuju da su i građani sami odogvorni za ovakvo stanje,jer su nedovoljno politički osviješteni.

“Građani moraju početi razmišljati kao da su svjesni da je novac kojim se vlast tako velikodušno razmeće njihov novac kao poreskih obveznika i da su oni dužni polagati im račune za svaku potrošenu marku”, smatra Tanja Topić, politička analitičarka.

Ispod svakog dostojanstva je smatrati zahvalnim 100 maraka socijalne pomoći koju vlast daje građanima, smatraju analitičari. Teško je i nabrojati sve strane ekonomske dubioze u kojoj se zemlja nalazi. Milijarde maraka javnog duga i tendencija njegovog rasta najviše opterećuju ekonomiju, piše BHT.

“Dug zemalja koje imaju vlastitu valutu. To su potuno različite stvari. Oni imaju unutrašnji dug i nigdje ne otiče bogatstvo, a naš dug je spoljašni i kroz otplatu duga naše bogatstvo se topi preko otplate dugova”, kaže Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

Ono što se ne topi svakako su predizborna obećanja o novim investicijama,novim radnim mjestima, sve upakovano u staru nacionalnu retoriku,smatraju analitičari. Dok oni koji mogu odlaze, oni koji ne mogu razmišljaju kako preživjeti mjesec za mjesecom.