Kako odrediti minimalnu platu u FBiH te da li bi 70 posto od prosječne sistem mogao izdržati

 

Diskusija o podizanju minimalne plate jedna je od najaktuelnijih ekonomskih tema, a njeno vezivanje za kretanje prosječne plate prijedlog koji ima širu podršku. Ipak, više ekonometrijskih istraživanja govori kako to nije pravi put, jer ni sama prosječna plata nije realna.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH još prije dvije godine izašli su sa zahtjevom da bi 70 posto prosječne plate u Federaciji trebalo biti osnova za izračun minimalne plate.

Rasprava između dva zavađena sindikata u prošlom mjesecu aktuelizirala je tu problematiku.

“Da li je realno da najniža plata u Federaciji bude 1.000 KM ako je prosječna nekih 980 KM? Očito da nije. Mi smo 15. jula zakazali tematsku sjednicu, donošenje propisa i utvrđivanje minimalne plate u FBiH. Znači, Ekonomsko-socijalno vijeće za Federaciju na toj sjednici će isključivo raspravljati o mininalnoj plati. Naše opredjeljenje je da ona bude 70 posto od prosječne plate u FBiH, ali neto, bez ostalih naknada na plaću”, kazao je Mevludin Bektić osrvćući se na zahtjeve sindikata koje predstavlja Selvedin Šatorović.

Među ekspertima koji se bave raspravama o minimalnoj plati postavlja se pitanje da li je adekvatno utvrđivati i usklađivati nivo minimalne plate u odnosu na prosječnu platu. Uzimajući u obzir specifičnosti obračuna prosječne plate u BiH, nepodijeljeno je mišljenje da prosječna plata ne može biti jedini parametar za utvrđivanje visine minimalne plate, a tako je i u većini zemalja u EU i svijetu.

Naime, način obračuna prosječne plate ne daje pravo stanje o kreatnju plata. Tako se u Federaciji BiH bilježio rast prosječne plate čak i u vrijeme pandemije. Analizirajući ovaj trend, došlo se do zaključka da prosječna plata raste, iako nije došlo do rasta plata u agregratnom smislu, a razlog za rast leži u činjenici da je tokom pandemije izgubljen znatan broj radnih mjesta s niskim platama, posebno u sektorima ugostiteljstva, građevine…

Isključivanjem ovih plata iz obračuna prosječne plate došlo je do rasta bez obzira na to što, kao što je i navedeno, plate u agregatnom smislu nisu rasle. Zbog toga eksperti smatraju da između ostalog prosječna plata ne može biti uzeta kao jedini parameter za utvrđivanje visine minimalne plate.

Osim toga, najveći utjecaj na rast prosječne plate ima rast plata u javnom sektoru. Tako npr. u posljednje tri godine plate u sektoru zdravstva bilježe rekordne stope rasta, dok plate u realnom sektoru, gdje se stvara dodatna vrijednost, rastu po dosta nižim stopama. Uzimajući u obzir da je u ekonomskoj praksi važan kriterij za rast plata, pa tako i minimalne, kretanje produktivnosti, tj. stvaranje dodatne vrijednosti, realni sektor, zbog znatno većeg utjecaja javnog sektora na rast prosječne plate trpio bi ozbiljne posljedice ukoliko bi prosječna plata bila jedini parameter za rast minimalne plate, što bi sasvim sigurno vodilo gubitku radnih mjesta i “guranju” radnika u sivu ekonomiju, a time i javne fondove ka ozbiljnim poteškoćama u isplati penzija i finansiranju zdravstvenog sistema.

Zbog ovoga većina zemalja u EU utvrđuje i usklađuje minimalnu platu kroz formulu koja u sebi pored visine prosječne plate sadrži i kreatnje inflacije, produktivnosti, bruto društevnog proizvoda, a od socijalnih kriterija najvažniji su oni koji se tiču praga siromaštva.

Stoga Zakon o radu u FBiH također predviđa da se minimalna plata utvrđuje na osnovu metodologije izračuna minimalne plate, a koja prema sadašnjim informacijama sadrži formulu koja pored prosječne plate uključuje i druge tržišne i socijalne kriterije.

Ekonomisti navode kako je poseban problem u BiH što glavnu riječ u vezi s utvrđivanjem minimalne plate vode sindikalisti iz javnog sektora, dok su eksperti iz ove oblasti, kao i struka, marginalizirani. To nije slučajno ako se zna da zbog deformacija u Zakonu o radu FBiH rast minimalne plate direktno utječe na rast plata u javnom sektoru. Tako npr. od rasta minimalne plate dosta veću korist ima državna služba nego uposleni u realnom sektoru koji, apsurdno, stvaraju dodatnu vrijednost. Stoga i ne čudi što glavnu riječ o rastu minimalne plate vode sindikalisti iz javnog sektora, za koje kritičari kažu da licemjerno tvrde kako zastupaju interes ugroženih radnika u privatnom sektoru. Upravo su oni najveći kočničari izmjena Zakona o radu, kojim bi se ukinule odredbe koje ih favoriziraju u odnosu na radnike u privatnom sektoru, tvrde domaći eksperti iz ove oblasti piše Klix.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79