Kako prepoznati da vam se dijete drogira?

Izvještaji kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, izvještaji Federalne uprave policije skoro svakodnevno sadržavaju i informacije o pronalasku kako većih količina droge i opojnih sredstava tako i prilikom rutinskih kontrola manjih količina droge.

Almir Mesić, stručni savjetnik za terapijske poslove Javne ustanove Terapijska zajednica Kampus Kantona Sarajevo, na osnovu podataka koje posjeduje ova ustanova navodi da “sa sigurnoću možemo reći da je droga više dostupna na ulici, to jeste, njena je ponuda raznovrsnija”.

– Usljed procesa globalizacije i tehnološkog razvoja, prvenstveno misleći na moderan i ubrzan transport robe i slobodnu trgovinu, danas na ulicama sve više imamo različitih vrsta psihoaktivnih supstanci. Nekada ste u društvu imali uvjetno rečeno najviše “klasičnih heroinskih ovisnika”, što danas nije slučaj. Korisnici koji su prošli tretman u Kampusu, najviše i najčešće su zloupotrebljavali tzv. “speed” koji je veoma lahko dostupna droga zbog svoje niske ulične cijene. Nažalost, također je česta pojava zloupotreba lijekova, koju često ovisnici koriste sa alkoholom. U program tretmana Kampusa sve više dolaze i javljaju se osobe koje imaju tzv. dualne dijagnoze, što znači da pored primarne bolesti ovisnosti, često kao posljedicu imaju i druge psihičke poremećaje kao što su anksioznost, depresija pa čak i nerijetko, teške i složene psihičke bolesti poput šizofrenije – kaže Mesić.

Navodi da je najčešći uzrok zloupotrebe droga kod omladine radoznalost, alijenacija, želja za samopotvrđivanjem, odnosno potvrđivanjem svoga identiteta, višak slobodnog vremena, dokolica i utjecaj vršnjaka.

– U suštini mladi posegnu za drogom jer nemaju izgrađene protektivne faktore, kako bi se zaštitili od riziko faktora koji svakodnevno vrebaju u društvu. Naše društvo bi trebalo daleko više ulagati u prevenciju ovisnosti i ovisničkog ponašanja po uzoru na moderne zapadne zemlje. Ovo podrazumijeva prvenstveno realizaciju školskih programa prevencije ovisnosti, rad sa učenicima s jedne strane, kao i rad sa pedagozima, nastavnicima i drugim školskim osobljem, od kojih se očekuje rano prepoznavanje i identifikacija ovisnosti kod djece i omladine. Također, potrebno je naglasiti da je nužan rad sa porodicama, odnosno rad na njihovoj edukaciji i informiranosti o ovom problemu – kaže sagovornik.

Odgovarajući na pitanje šta poduzeti kada i ako otkrijemo da neko nama blizak konzumira drogu, Mesić kaže:

– Najbolje se obratiti ustanovama i institucijama gdje mogu dobiti adekvatnu stručnu pomoć. Ovo prvenstveno podrazumijeva savjetovanje članova porodice kako pravilno postupiti prema osobi kod koje se primijete prvi znakovi konzumacije droga. Veoma često se dešava da roditelji ne znaju pravilno postupati i postaviti se prema svojoj djeci kod kojih su primijetili promjene u ponašanju, kao što je povučenost djeteta, agresivnost, negiranje problema, dobijanje slabih ocjena u školi, smanjene higijenske navike itd. Najvažnije od svega je rano prepoznavanje ovih simptoma i adekvatna reakcija, a ne ignorisanje ili potiskivanje istih. Ukoliko se pravovremeno obrate u bilo koju relevantnu stručnu ustanovu koja se bavi ovom problematikom, siguran sam da će dobiti adekvatan savjet kako riješiti i raditi na novonastalom problemu – pojašnjava Mesić.

Ističe da je Javna ustanova Terapijska zajednica Kampus Kantona Sarajevo stacionarna ustanova u kojoj se osigurava psihosocijalna rehabilitacija ovisnih osoba i primarna prevencija u cilju smanjenja somatskih šteta i posljedica usljed dugotrajne upotrebe psihoaktivnih supstanci.

– Osobe koje se prijavljuju na tretman u Kampus su uglavnom mlade osobe koje nisu u stanju samostalno da se bore sa problemom ovisnosti. Ovisnost o drogama je kompleksan problem koji se negativno odražava kako na ovisnika, tako i na njegovo socijalno okruženje, najprije porodicu. Trenutno imamo dvadeset osoba u tretmanu Kampusa, od kojih se sedam nalazi u programu podrške, što podrazumijeva prvenstveno terenski i savjetodavni rad. Ostali korisnici su u rezidencijalnom smještaju, što znači da borave 24 sata u našoj ustanovi i aktivno sudjeluju u realizaciji tretmana putem raznih vrsta terapija i dnevnih aktivnosti. Proteklih godina smo imali otežavajuće okolnosti rada sa korisnicima zbog epidemiološke situacije, međutim uspjeli smo zadržati u prosjeku prethodno spomenuti broj korisnika – zaključuje Mesić.

Mulka Nišić, regionalna projekt koordinatorica Udruženja Proslavi oporavak, kaže da je evidentno da je konzumacija droga u stalnom porastu generalno.

– Statistički podaci Udruženja Proslavi oporavak pokazuju da je broj korisnika savjetovališta kao i pruženih servisa u stalnom porastu. U protekloj godini pružili smo ukupno 764 servisa od kojih je 27 posto savjetovanje putem besplatne telefonske linije. Osobe u 37 posto slučajeva traže pomoć zbog upotrebe amfetamina, u 21 posto slučajeva zbog upotrebe heroina. Zanimljivo je da 15 posto naših korisnika kao primarnu ovisnost navodi kanabis, a 55 posto naših korisnika je u dobnoj skupini od 18 do 29 godina dok je 32 posto u skupini od 30 do 45 godina – kaže Nišić.

Navodi da pomoć obično prvo potraže roditelji, najčešće majke.

– Iako bi mnogi voljeli da primoraju svoje dijete da započne proces oporavka u Udruženju radimo na dobrovoljnoj osnovi. Ali roditelj može motivisati svoje dijete kroz rad na sebi. Veoma često se osoba koja ima problem sa upotrebom supstanci odluči za ulazak u proces oporavka zato što je jedan član preuzeo svoj dio odgovornosti i spreman je da napravi određene promjene. Ovisnost nije samo problem pojedinca, već čitave porodice. Stoga je od ključno ponuditi kontinuiranu podršku za svakog člana. U Udruženju je u prošloj godini 57 posto servisa pruženo članovima porodice. Započeti proces promjene kroz oporavak od ovisnosti nije lako, te je neophodna podrška bliskih osoba – navodi Nišić.

Amir Hasanović, izvršni direktor Udruženja Narko-Ne, ističe da su globalne studije potvrdile drastičan porast konzumacije supstanci, alkohola, kanabisa, kokaina za vrijeme pandemije koronavirusa, što se, kako navodi, može dovesti u vezu sa jednom od strategija suočavanja sa problemima.

– Sigurni smo da je stanje u BiH identično. U Evropi je generalno trend porasta konzumiranja kanabisa i kokaina u posljednjih 5 godina – kaže Hasanović.

Ističe kako su prije nekoliko godina objavili brošuru za roditelje “Upute za upotrebu tinejdžera” koja upravo govori o tome kako roditelji mogu biti vrlo snažan zaštitni faktor kod svoje djece.

– Povremeno uzimanje psihoaktivnih supstanci na samom početku se može vrlo teško otkriti, osim ako nam to mladi sami ne kažu. Roditelji često ne shvataju da je njihovo dijete vjerovatno bilo izloženo drogama te da ih je možda čak i probalo. Iako nikada nije kasno, pravi trenutak za ozbiljan razgovor o drogama i alkoholu jest prije nego što vaša kćerka ili sin uđu u adolescentsku dob. Također, iako trebate pitati svoga sina / kćerku sve, od toga jesu li ikada bili izloženi drogama, šta drugi mladi iz njihovog društva rade, pa do toga kako bi se ponašali kada bi se našli na zabavi s mnogo droge i alkohola, naglasite da to radite zato što ste zabrinuti, a ne zato što želite kontrolirati svaki njihov korak. Nakon postavljenih pitanja trebate ih pažljivo slušati i, umjesto davanja “recepata” za ponašanje, skrenuti pažnju da su konačna odluka i izbor njihovi – navodi Hasanović.

Kaže da nije potrebno da roditelji vrše svojevrsnu inspekciju.

– Ukoliko imate dobar odnos i provodite dovoljno vremena s djetetom, vidjet ćete ukoliko dođe do nekih promjena. Neki simptomi koji ukazuju na konzumiranje psihoaktivnih supstanci mogu biti: teškoće pri govoru ili ubrzan govor, nedostatak koordinacije, crvene oči, nervoza, hiperaktivnost, miris duhana, alkohola ili marihuane. Hronično opijanje i drogiranje mogu izazvati i promjene raspoloženja i ponašanja, lošiji školski uspjeh, promjenu u krugu najbližih prijatelja, sakrivanje detalja iz privatnog života i načina provođenja vremena izvan kuće. Ukoliko primijetite ovakve promjene, trebate zatražiti savjet porodičnog ljekara ili psihologa, posebno ako vaš sin ili kćerka odbija razgovor o tome. Budite oprezni jer većina ovih simptoma može imati i druge uzroke. Naime, većina promjena koje vas zabrinjavaju mogu biti dio prirodnog mladalačkog razvoja – navodi Hasanović za Faktor.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79