Kako Srbija ne želi plaćati naknade gradovima u Republici Srpskoj? Riječ je o nekoliko milijardi KM

 

Nakon što je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović ponovno fokus javnosti stavio na pitanje razgraničenja BiH i Srbije, donosimo pregled događanja u vezi sa demarkacijom dvije države.

Iz kabineta Bećirovića saopćeno je da Predsjedništvo BiH treba razmatrati i izvještaj Državne komisije za granicu BiH sa prijedlogom konkretnih zaključaka.

Vijeće ministara i Državna komisija za granicu BiH trebali bi Predsjedništvu dostaviti Izvještaj o dosadašnjim pregovorima u vezi sa razgraničenjem BiH i Srbije te prijedlog mjera sa ciljem intenziviranja aktivnosti kako bi se mogao zaključiti ugovor o državnoj granici.

Granični sporovi BiH i Srbije u suštini se svode na probleme razgraničenja na rijeci Drini piše Klix.

Srbija je ranije tražila “korekciju” granične linije koji podrazumijevaju uzajamnu “razmjenu teritorije” kako bi se državne granice bolje prilagodile potrebama lokalnog stanovništva.

Granične linije moguće je podvrgnuti korekciji, ali najviše do 200 metara od linija na kartama.

Ono što je Srbija tražila, jeste da se takva linija povuče na četiri tačke državne granice BiH, kod hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, dakle koritom rijeke Drine, selo Šrpci u općini Rudo, željeznička pruga Beograd – Bar u dužini od 12 kilometara kroz teritoriji BiH, sela Međurečje i Sastavci između općina Pribroj (Srbija) i Rudo (BiH).

Radi se o ukupnoj površini od 45 kvadratnih kilometara.

U bh. zakonodavstvu ne postoji termin “razmjena teritorija” što znači da bi se procedura za takvo nešto sastojala od zaključivanja međunarodnih sporazuma.

Opasnosti i mogućnosti

Rijeka Drina vodeni je resurs BiH i Srbije graničnom linijom koja bi išla sredinom te rijeke, a budući da hidrocentrale koriste i kopnene i vodene resurse obje države, korist od njih trenutno ima isključivo Srbija.

Veliki problem za Srbiju jeste i plaćanje naknada za potopljeno zemljište u bh. općinama/gradovima Bratunac, Srebrenica, Višegrad, Rogatica i Zvornik.

Po predratnim sporazumima, Elektroprivreda Srbije je dužna plaćati naknade tim općinama na godišnjem nivou što do sada predstavlja dug u visini od nekoliko milijardi KM.

Prema nekim procjenama, općina Višegrad godišnje bi trebala dobiti oko minimalno 500.000 KM od Srbije, Srebrenica 350.000 KM, Rogatica 150.000 KM, a Zvornik čak 1,2 miliona KM.

Vlasti u Srbiji to ne plaćaju niti žele da se o tome priča već dominantno insistiraju na famoznoj “razmjeni” teritorije upravo kako bi izbjegli plaćanje naknada sa kamatama.

Mandat Državne komisije za granicu BiH

Komisija za granicu BiH djeluje pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Mandat njenih članova je tri godine, a oni su posljednji put imenovani 2020. godine. Odluku o imenovanju članova komisije donosi Vijeće ministara.

U slučaju Srbije, posljednja sjednica diplomatske komisije dvije države održana je 2010. godine.

Svi članovi države komisije žele razgovarati o granicama, ali je pitanje granice sa Srbijom osim ekonomskim obojeno i političkim spektrom boja koje BiH žele markirati kako njima odgovara.

Iz komisije su pisali inicijative i pisma namjere, a to je jedino rezultiralo dolaskom delegacije srbijanske komisije u Sarajevo kada se trebala odrediti tromeđna tačka granice Srbije, Crne Gore i BiH.

No, postoji zapisnik, iako ga niko ne prezentira javnosti gdje je srbijanska strana priznala granice po principu zatečenog stanja na dan uzajamnog priznanja BiH i Savezne Republike Jugoslavije iz zaključaka Badinterove komisije.

Badinterova komisija je osnovana Konferencijom o bivšoj Jugoslaviji u Hagu 1991. godine. Njena arbitraža ima snagu međunarodne presude.

Na osmoj sjednici Međudržavne diplomatske komisije za državnu granicu između bivše Savezne Republike Jugoslavije i BiH održanoj u Banjoj Luci 24. maja 2002. godine su se usaglasili principi za eventualnu primjenu principa “kilometar za kilometar”.

Ono što bi državne komisije dalje trebale uraditi, jeste formirati stručne grupe koje će ići na teren i raditi demarkaciju.

Šta je navedeno u prijedlogu Ugovora o državnoj granici

Ugovor koji se nalazi na portalu Ekonsultacije državnih institucija, a koji bi trebale potpisati BiH i Srbija ističe kako su se dvije države kao ugovorne strane dogovorile o vertikalno zamišljenoj ravni koja odvaja površnu zemlje, zračni prostor i prostor ispod zemlje.

Posebno je istaknuto pitanje državne granice na plovnoj rijeci Savi, gdje se državna granica proseže linijom najvećih dubina, ali rijeka Drina nije posebno izdvojena.

Dvije države bi potpisale i da neće dozvoliti bilo kakvu gradnju u širini od dva metra sa obje strane granične linije, osim onih koji već postoje i onih oko kojih se postigne dogovor.

Podsjetimo da je sa principa “kilometar za kilometar”, predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predložio 2017. godine rješenje za razmjenu teritorije po principu “metar za metar”.

Demarkacija stoljetnih namjera

Pitanje konačnog utvrđivanja državne granice Bosne i Hercegovine i Srbije izazovno je u mnogim dimenzijama. Naime, osim što bi Srbija našoj zemlji morala platiti stotine miliona KM zbog korištenja hidropotencijala rijeke Drine koji je teritorijalna voda BiH, politička dimenzija se ipak nameće kao dominantna.

Srbijansko vodstvo i vladajuća struktura u bh. entitetu Republika Srpska nužno nemaju interesa u tome da im rijeka Drina bude granica zbog velikonacionalnih snova o megadržavi našeg istočnog susjeda.

Osim toga, to bi bila još jedna potvrda RS-u da nije država i da samo Parlament BiH i državno Predsjedništvo mogu odlučivati o granicama.

Time pitanje demarkacije državnih granica predstavlja kompleksnu temu koju bez postojanja volje da se završi sa snovima o BiH kakvom je vide političke snage koje često negiraju njeno postojanje nije moguće lako riješiti, kao ni bez zauzimanja čvrstog državničkog stava o tome da se BiH nema namjeru odreći novca koji joj Srbija duguje.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79