Kako su evropske države riješile problem grafita, dok u BiH ništa nije riješeno

Sarajevo se suočava s ozbiljnim problemom grafita, koji narušavaju kulturno-historijsko naslijeđe grada.

Škrabotine na fasadama, nacionalnim spomenicima, muzejima, saobraćajnim znakovima i javnom prevozu zbunjuju turiste i frustriraju stanovnike.

Iako je negdje omogućeno legalno crtanje grafita na određenim lokacijama, stanje se nije poboljšalo.

Prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, crtanje grafita se kažnjava novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci za oštećenje tuđe stvari. Međutim, konkretne novčane kazne nisu specificirane, a primjena zakona je upitna. Sarajevske općine predviđaju kazne od 150 do 450 KM za pisanje grafita po fasadama i javnim površinama, no rezultati su i dalje nezadovoljavajući.

Za razliku od Sarajeva, Njemačka je uspjela efikasno riješiti problem grafita. Pisanje grafita na javnim površinama se kažnjava rigorozno, s novčanim kaznama od 6 do 7 hiljada KM ili zatvorskom kaznom. U Njemačkoj je grafiti scena vrlo razvijena, ali su strogo razdvojeni legalni i ilegalni grafiti. Prilikom kupovine sprejeva i drugih materijala za grafite, kupci se moraju identificirati, a njihovi podaci se evidentiraju i koriste za policijske istrage.

Ovaj primjer pokazuje koliko su akcije čišćenja grafita, koje provode sarajevske općine, Grad Sarajevo i MUP KS, neefikasne. Umjesto da se fokusiraju na kažnjavanje počinilaca, vlasti troše desetine hiljada KM poreskih obveznika na uklanjanje nelegalnih grafita.

Primjeri iz evropskih zemalja mogu poslužiti kao inspiracija za efikasnije rješenje problema grafita u Sarajevu. Uvođenje strožih kazni, bolje praćenje prodaje materijala za grafite i jasno razdvajanje legalnih od ilegalnih grafita mogli bi pomoći u očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa i poboljšanju ukupnog izgleda glavnog grada Bosne i Hercegovine.