Kako su propali grandiozni projekti: Opljačkali milione, pa pobjegli iz Srpske

I nakon sedam godina otkako je za Draganom Vučetićem, bivšim direktorom preduzeća “Nikola Tesla”, raspisana potjernica, on je i dalje nedostupan tužilaštvu.

Dragan Vučetić je samo jedan u nizu loših primjera i procjena u kojim je investitor ojadio državu, pa nekažnjeno pobjegao u inostranstvo, postavši nedostupan pravosudnim organima Srpske. Ni raspisana međunarodna potjernica nije pomogla, što može da ukaže na činjenicu da Vučetić u Njemačkoj ima dobre jatake i saveznike. Državljanstva BiH se odrekao, ali je zato u ruke dobio pasoš Njemačke.

Podsjetimo, preduzeće “Nikola Tesla” za proizvodnju, primjenjeno istraživanje i eksperimentalni razvoj, Vlada RS je osnovala krajem 2012. godine, a za direktora postavila upravo Dragana Vučetića, koji je jedno vrijeme bio i savjetnik za strane investicije predsjednika Milorada Dodika.

Ministar na promociji

Vučetić je najavljivao proizvodnju elektromobila za njemačko tržište, a posao vijeka završio je tako što je osumnjičen da je kao v.d. direktora zloupotrijebio službeni položaj i izvršio poslovnu prevaru, čime je ovom preduzeću uzrokovao štetu od 1,1 milion KM.

Uzaludna je na promociji bila vožnja ministra industrije Željka Kovačevića i ministra tehnologije Jasmina Komića.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Vučetić se sumnjiči da je kao v.d. direktora prekoračio granice svojih ovlašćenja i iskoristio službeni položaj da sebi i drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist.

Firmi “Nikola Tesla GMBH” Keln, koju je otvorio preko preduzeća „Nikola Tesla“ Banjaluka, obezbijedio je zaradu od 500.175 KM. Vučetić je po projektu “Elektromobil” isporučio robu i usluge svojoj firmi u Kelnu, a istovremeno preduzeće “Nikola Tesla” Banjaluka opteretio izdajući mjenice u njihovo ime i na njihov teret kao garanciju da će preduzeće iz Kelna ispuniti preuzete obaveze.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Dragan Vučetić

MUP RS je za njim raspisao potjernicu u oktobru 2014. godine, ali nije pronađen, niti se odazvao na pozive tužilaštva za ispitivanje u 2016. i 2018. godini, koji su mu uručeni po njemačkim propisima od strane Državnog tužilaštva Keln. Vučetić je i dalje nedostupan domaćim organima gonjenja, potvrdili su iz Republičkog javnog tužilaštva.

– S obzirom da nesumnjivo proizlazi da je osumnjičeni nakon učinjenih krivičnih djela pobjegao iz BiH kako bi izbjegao krivično gonjenje, te boraveći u inostranstvu, više godina, ostao nedostupan domaćim organima gonjenja, tako da se protiv njega ne može uspješno nastaviti i okončati predmetna istraga i uspešno voditi krivični postupak, Okružni sud u Banjaluci, na prijedlog Republičkog javnog tužilaštva, 29. jula 2019. godine donio je rješenje o određivanju mjere pritvora protiv osumnjičenog, koji se može računati od vremena kada osumjičeni bude lišen slobode na teritoriji BIH odnosno vremena kada bude izvručen domaćim organima gonjenja, ukoliko slobode bude lišen u inostranstvu, imajući u vidu da je za istim raspisana i međunarodna potjernica – rekla je za Srpskainfo Dragica Tojagić, sekretar republičkog javnog tužilaštva.

Dok se za osumnjičenim traga, građani Srpske godišnje daju 679.000 maraka po osnovu izdate garancije preduzeću “Nikola Tesla”. Srpska je, naime, izdala garanciju 2013. godine za kreditno zaduženje ovog preduzeća od 12 miliona KM! Novcem se trebala opremiti fabrika za proizvodnju tekstilnih proizvoda u Bileći, Ljubinju i Trebinju. Istočna Hercegovina umjesto preporoda i 2.000 radnih mjesta tavori u nemaštini, a pred građanima su još tri godine da vrate preostalih 1,8 miliona KM zaduženja.

Da li se Rusi vraćaju?

Za Srpsku je 2013. bila izuzetno obećavajuća, imajući u vidu da su te godine najavljeni i veliki projekti izgradnje termoelektrane Ugljevik 3, kao i rudnika uglja u ovom gradu, te hidroelektrane Mrsovo kod Rudog, vrijednosti oko miljardu maraka.

Ruski milijarder Rašid Serdarov, vlasnik kompanije “Comsar Energy”, za ove investicije je dobio od Srpske koncesiju na 30 godina. Od skupih investicija urađeni su samo pripremni radovi, zbog čega je Vlada RS čak razmatrala da otkupi nazad svoje koncesije.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

Ko bi želio otkupiti koncesije za ugalj po suludim cijenama, osim ako se tim radnjama ne planira izvući javni novac s jedne ili više strana, pita aktivistkinja Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu, koji od početka prati ovaj projekat.

– Nedavno je bila vijest da je potpisan memorandum o saradnji između Comsara i poljsko-kineskog konzorcijuma na projektu Ugljevik 3. Nikom nije još jasno šta to znači, jer kažu da se radi o poslovnoj tajni. Vlada mudro ćuti i dopušta nastavak projekta, a otkupa za sada, po najnovijim informacijama, neće biti – kaže ona.

Poslije svega, koncesija je ruskoj kompaniji produžena na 50 godina.

– Investitoru su već godinama upitne aktivnosti u BiH, odnosno blokirani su i transakcijski računi, plus prekršeni su ugovori o koncesiji s obzirom da nije počeo graditi, niti je pribavio dozvole u predviđenom roku. Vlada se boji nekakve protivtužbe u slučaju raskidanja ugovora, pa je pod tom krinkom investitoru još i produžila period fantomskih i netransparentnih radnji u sklopu projekta Ugljevik 3. Još ne znamo da li je investitor prije toga uspio pribaviti novu studiju ekonomske opravdanosti, jer je stara rađena prije 10 godina i ne može biti opravdana osnova za bilo kakvo dalje produžavanje koncesionog perioda i povećavanja instalisane snage na 2×350 MW – navodi ova aktivistkinja.

Litvanci

Trenutno je aktuelna i javna rasprava oko uticaja projekta Ugljevik 3 na životnu sredinu, što znači da se pravno-formalno nastavlja pribavljanje dokumentacije od strane Comsar Energy i da projekat nije ugašen.

Duško Perović, ovlašteni predstavnik “Comsar Energy Republika Srpska” i šef predstavništva RS u Rusiji, rekao je početkom godine za Radio Slobodna Evropa kako zastoj ne znači da Rašidov odustaje od projekata, dodajući da se radi na novoj ekološkoj dozvoli po novim evropskim standardima.

– Nije prijatno čovjeku koji je došao da investira u jednu državu da ga vi nazivate mafijašem – poručio je Perović.

Ovo su samo dvije najpoznatije “investicije” u Srpskoj, a javnost ne zaboravlja ni slučaj Litvanaca koji su izvlačili novac iz zemlje preko Ukio banke i Balkan Investment Banke, privatizaciju Robne kuće “Boska”… Spisak je dug.

– Nalazimo se u situaciji da naše vlade ulaze u vrlo ozbiljne projekte za koje ne naprave dobre analize, ne konsultuju finansijske institucije, i to rješavaju preko Investiciono-razvojne banke RS, po kriterijumima po kojima nema finansijskog posrednika između fonda i korisnika. Kad pogledamo niz projekata koje je Vlada podržala, od “Farmlanda”, gdje je otišlo više od 20 miliona maraka i 5.000 grla steonih krava, dolazimo do Vučetića i velikog projekta zapošljavanja žena u Hercegovini i činjenice da je taj projekat totalno propao, kao i onaj za proizvodnju elektromobila za Pošte Njemačke – podsjeća ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo.

Napominje da je odgovornost za sve propale projekte nikakva.

– Očigledno je važnije biti dobro umrežen s ljudima iz vlasti nego dobro procijeniti projekte koji su nam neophodni za ekonomski razvoj u privredi. Kada pogledamo to sve i kada dodamo propale banke, Bobar banku i Banku Srpske, pitam se da li će iko ikada odgovarati za sve izgubljene pare. Srpska je značajno osiromašila u međuvremenu, a taj novac je mogao poslužiti za jako dobar život građana u RS – zaključuje Pavlović.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79