Kako ukradene umjetnine ulaze, a kako odlaze iz BiH?

Nema kraja skandalu koji je započeo Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ikona iz Luganjska koju je poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu tokom nedavne posjete naljutila je Kijev, a danas je Tužilaštvo BiH formiralo predmet.

Skandal otvara niz pitanja, poput onog odakle Dodiku ikona za kojom traga Ukrajina, te kako je izašla iz Bosne i Hercegovine bez validne dokumentacije. Već dugo se traži odgovor na pitanje kako stati ukraj nelegalnoj trgovini umjetninama.

Iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama kažu kako je ikona stara tri stoljeća, da godinama Ukrajina traga za njom, te da je potrebno istražiti ovaj slučaj, jer je u pitanju sramoćenje države.

– Tužilaštvo BiH treba da otvori i pokrene slučaj. Ono što je pitanje jeste kako i na koji način se nešto što predstavlja kulturno dobro neke zemlje moglo bez validne dokumentacije naći na teritoriji BIH, ističe Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama.

Da bi se neko umjetničko djelo izvezlo iz BiH, potrebno je niz dozvola od resornih ministarstava, i državnih i federalnih. Slična je situacija i kad je u pitanju uvoz umjetnina u našu zemlju.

– Ukoliko se umjetničko djelo unosi u BIH potrebno je imati dozvole i saglasnosti iz zemlje porijekla tog umjetničkog djela, a zatim se na samom graničnom prelazu prijavljuje unos djela nakon čega slijedi carinski postupak, kazala je Amra Ćebić, kustos Centra za kulturu Tuzla.

Svaka umjetnina koja ne prođe navedene procedure smatra se nelegalnom. Da bi se utvrdilo koliko naša zemlja ima ukradenih umjetničkih djela, treba prvo utvrditi šta smo imali, a do toga je dug put.

– Da bi to sve funkcionisalo, treba prvo postojati centralna baza podataka, a ja koliko znam za sada samo Kanton Sarajevo ima zakon o peridočnom popisu umjetničkih djela što je nužno. Veliki broj institucija uopšte nije potpisao svoja umjetnička djela više od dvije decenije, ističe Samir Sufi, kustos Galerije portreta Tuzla.

BiH jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja nema nacionalnu bazu podataka o nestalim umjetninama. Podatak da se traga za 109 djela je manjkav baš iz razloga što niko nema uvid u fundus nacionalnog blaga naše zemlje. Do ozbiljnih presuda zbog nelegalne trgovine umjetninama, Bosanci i Hercegovci će se zabavljati sarkazmom i ironijom, naravno na društvenim mrežama.

Priču donosi Vahidin Mujagić.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79