Kakve dokumente je dva dana pred svoju smjenu spalio Osman Mehmedagić “Osmica”?
Mehmedagić tako 17. februara šalje dopis kompaniji Natron-Hayat u Maglas u kojem traži sljedeće:
“Molim vas da nam dana 21.02.2023. godine omogućite da u okviru tehnološkog procesa Kombinata ‘Natron-Hayat’ uništimo dio materijala (dokumentacije). Tijekom postupka uništavanja materijala neophodno je da istom prisustvuju uposlenici OSA BiH. Potrebno je navesti vašu kontakt osobu kojoj se možemo obratiti”, naveo je Osmica u pismu direktoru Mirku Staniću.
Nutron-Hayat inače je fabrika papira, koja spaljuje i reciklira razne materijale.
No, iz dopisa koji Osmica šalje uočljivo je da mu se očito žuri. On dopis šalje 17. februara i traži da mu se već u roku od tri dana omogući spaljivanje određenog materijala odnosno dokumentacije piše Raport.
Naravno, iz dopisa nije jasno o kakvom se materijalu odnosno dokumentaciji radi, no sumnjivo je da je to jedna od njegovih posljednjih aktivnost kao direktora Obavještajne službe. S obzirom na to da je njegov dupli mandat obilježen raznim skandalima s pravom se postavlja pitanje šta je Osmica dao spaliti?
Je li uništavao tragove?
OSA, kao tajna služba, svakako ima prav i treba da se rješava određenih materijala. U Zakonu o OSA-i nije precizno definirano koliko se materijal odnosno dokumentacija mora čuvati.
U članu 85 piše sljedeće:
“Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljenja njenih zadataka”.
Dalje, u članu 89 stoji ovo:
“Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u nadležnosti Agencije. Ukoliko Agencija dođe u posjed takvih informacija, ona ih bez odgađanja uništava”.
Nije isključeno da je internim pravilnicima preciznije definirano koliko je OSA dužna čuvati dokumentaciju koju prikupi.
Naravno, eventualno uhođenje ‘sigurnosno neinteresantnih’ osoba svakako ne spada u nadležnosti Agencije nego je čin zloupotrebe, pa je logično da bi se takav materijal trebao uništiti i to – bez odlaganja kako piše u Zakonu. Je li zbog toga bila žurba?
