KCUS nije smio javno iznositi podatke o bolesti Tarika Stambolića: ‘Vjerovao sam da će ih čuvati u tajnosti!’

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović smatra da su u slučaju Stambolića prekršena ljudska prava te da građani u odnosu sa institucijom imaju pravo na privatnost i čuvanje svog indentiteta, dodavši da je žalosno da se ovakva praksa ponavlja, a da počinioci kršenja ljudskih prava ostaju bez posljedica

Podaci o bolesti pacijenta Tarika Stambolića koje je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) javno objavio, po mišljenju stručnjaka i nadležnih institucija nisu smjeli biti javno objavljeni, piše Detektor.ba.

Nakon što je vijećnik Naroda i pravde (NiP) u Općini Ilidža Tarik Stambolić javno govorio o svom iskustvu liječenja od koronavirusa na Kliničkom centru u Sarajevu i iznio stav da ljekari rade u neodgovarajućoj odjeći, ova zdravstvena institucija poslala je demant u kojem su između ostalog naveli detalje o liječenju pacijenta. On je tako na portalu Klix.ba, kome je KCUS poslao reakciju, čitao detalje o svojoj bolesti za koje je, kako kaže, vjerovao da će ih ljekari čuvati u tajnosti.

“Oni podaci koje su oni objavili, oni su prvo netačni, na kraju krajeva oni to nisu smjeli objavljivati”, govori Stambolić i dodaje da će o objavi Kliničkog centra razgovarati sa svojim advokatom jer nije dao dozvolu da se njegovi podaci objave.

Tarik Stambolić: Na Podhrastovima rade heroji, ali ja sam odbio da me priključe na respirator

Stambolić je u razgovoru sa novinarima Klixa rekao da ljekari na KCUS-u rade vrhunski posao, ali da smatra kako oni nemaju adekvatnu opremu. Odgovarajući na njegove navode iz KCUS-a su iznijeli detalje o liječenju Stambolića od koronavirusa.

Prema Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima, podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu.

“Svaki pacijent ima pravo na povjerljivost svih ličnih informacija koje je saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koje se odnose na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, pa i nakon pacijentove smrti. Zabranjeno je da nadležni zdravstveni radnik saopšti drugim licima lične podatke o pacijentu (…)”, navodi se u Zakonu, gdje se kao izuzetak utvrđuju uslovi za davanje podataka porodici preminulog pacijenta.

Kako je navedeno u Zakonu, dužnosti čuvanja tajnosti podataka može se biti oslobođeno samo na osnovu pristanka pacijenta.

Advokatica Suljić Nejra kazala je da se takvi podaci ne smiju “tek tako objavljivati” te da podliježu zaštiti ličnih podataka.

“Medicinski podaci su lični podaci i zaštićeni su”, rekla je Suljić.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objasnili da je Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, imperativno određeno da podaci o zdravstvenom stanju pacijenata predstavljaju službenu tajnu za zdravstvene radnike i druga lica zaposlena u zdravstvenim ustanovama, te da su istim zakonom utvrđeni uslovi pod kojima se podaci iz medicinske dokumentacije pacijenata mogu dostaviti na zahtjev drugih organa kao i obaveza da se takvi podaci dostavljaju kao službena tajna.

“Shodno navedenom, mišljenja smo da je UKCS javnom objavom podataka o zdravstvenom stanju gospodina Tarika Stambolića postupio suprotno odredbama Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, te protivno obavezi čuvanja podataka o pacijentu kao službeniku tajne”, kažu iz Agencije.

Kako su naveli, nesporno je da UKCS ima zakonski interes da se zaštiti od medijskih izvještavanja, ali da to ne znači da je javno objavljivanje podataka zakonita mjera za zaštitu tih interesa.

“Zaštitu svojih interesa od medijskih izvještavanja, UKCS je mogao ostvariti objavljivanjem informacija ili demantija, ali bez navođenja i iznošenja podataka o zdravstvenom stanju, o dijagnostičkim ispitivanjima i terapijskim mjerama”, objašnjeno je iz Agencije.

Demanti sa KCUS-a: Nije tačno da mu je ‘nuđeno da se stavi na respirator’, tu odluku ne donosi pacijent

KCUS je i ranije objavljivao podatke pacijenata.

Ksenija Miladinović, predsjednica Ljekarske komore Kantona Sarajevo, opravdava odluku KCUS-a da objavi Stambolićeve zdravstvene podatke.Ona kaže da je Stambolić sam objavio podatke o toku svoje bolesti koronavirusa i pri tome je interpretirao da mu je ponuđeno da bude priključen na respirator.

“Pacijent se stavlja na respirator samo po indikaciji ljekara, obično anesteziologa ili pulmologa. U ovom periodu opasne pandemije koronavirusa, veoma je važno da naši građani budu informisani na pravi način o tretmanu ove bolesti, u cilju sprečavanja razvoja nepovjerenja prema zdravstvenom sistemu. Stoga je svaka zdravstvena ustanova dužna demantovati pogrešna tumačenja pacijenata, bilo kakve interpretacije ili špekulacije, navodeći činjenice i argumente koji su tada u službi etike”, kazala je Miladinović.

Iz Komore nisu odgovorili na pitanje BIRN-a BiH da li iznošenje podataka na ovaj način predstavlja kršenje zakona ili kodeksa.

Raniji predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo Fahrudin Kulenović rekao je za BIRN BiH da je javno iznošenje činjenica o bilo čijem zdravstvenom stanju etički prekršaj i da stanje zdravlja svakog čovjeka spada u domen ljekarske tajne.

“Sam Tarik Stambolić je kazao sve afirmativno o radu zdravstvenih radnika na Klinici ‘Podhrastovi’. Etički grešku je napravio onaj ko je svu ovu priču iznio u javnost, a to je očito menadžment Kliničkog centra, jer ljekari i drugo zdravstveno osoblje su radili svoj posao i nisu o tome ništa komentarisali”, zaključio je Kulenović.

UKCS je ranije već opomenut jer je javno objavio informacije o svome pacijentu u slučaju djevojčice čiji je identitet objavljen kao i podaci o bolesti. U njenom slučaju, pedijatri KCUS-a su rekli da ne mogu liječiti djevojčicu, te preporučili liječenje izvan BiH, ali KCUS nije pokrenuo proceduru izmiještanja.

Iz Institucija ombudsmena za ljudska prava su za BIRN BiH rekli da su na osnovu žalbe roditelja posmatrali slučaj sa nekoliko aspekata, a jedan od njh jeste i zaštita ličnih podataka.

“Ombudsmeni su zauzeli stav da je poštovanje povjerljivosti zdravstvenih podataka bitno načelo u pravnim sistemima, te da je ključno ne samo poštovati osjećaj privatnosti pacijenta, već i očuvati njegovo povjerenje u medicinsku struku i zdravstvene usluge općenito”, kazali su iz Institucije ombudsmena.

Kako su naveli, njihov stav u ovom slučaju, shodno međunarodnim standardima Vijeća Evrope i Svjetske zdravstvene organizacije, te na osnovu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropske konvencije za ljudska prava i temeljne slobode, kao i relevatnim zakonskim odredbama koje se odnose na pitanje zaštite prava pacijenata i njihove privatnosti, jeste da je u konkretnom slučaju “Klinički centar Univerziteta u Sarajevu trebao postupati sa posebnom pažnjom”.

“U pogledu pitanja javnog obznanjivanja podataka o bolesti malodobne (…), stav Institucije ombudsmena je da je KCUS trebao postupati sa posebnom pažnjom s obzirom na to da je riječ o obradi posebno osjetljivih podataka. Nesporno je da roditelji maloljetnika kao njegovi zakonski staratelji trebaju voditi računa o zaštiti ličnosti i zdravlja maloljetnika, međutim, obaveza države i samim tim institucija i javnih organa, u konkretnom slučaju KCUS-a je da obrate posebnu pažnju kada su u pitanju maloljetnici, te vode računa da u svim okolnostima postupaju u najboljem interesu djeteta”, navodi se u odluci Ombudsmena.

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović smatra da su u slučaju Stambolića prekršena ljudska prava te da građani u odnosu sa institucijom imaju pravo na privatnost i čuvanje svog indentiteta, dodavši da je žalosno da se ovakva praksa ponavlja, a da počinioci kršenja ljudskih prava ostaju bez posljedica. To je razlog zašto se ovakve stvari ponavljaju, kaže Todorović i dodaje da je potrebna reakcija nadležnih institucija.

“Imaju pravo na zaštitu ličnih podataka i mislim u ovom slučaju je prije svega prekršen kodeks ljekarske profesije. Jednostavno mislim da ljekari ni u kom slučaju nisu trebali i ne smiju bez stvarnog odobrenja pacijenta objavljivati u javnost podatke o zdravlju pojedinaca i svakako njihove zdravstvene kartone u pravom smislu riječi ili neku historiju njihove bolesti”, kaže Todorović.

Iz UKCS-a nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH do trenutka objave teksta.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79