Kina na pragu preuzimanja titule najveće svjetske trgovinske sile
Kina pretiče Ameriku i postaje vodeća globalna trgovinska sila
Tokom prve polovine 2025. godine razlika između trgovinske razmjene Njemačke sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom gotovo je nestala. Prema preliminarnim podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, ukupna vrijednost trgovine sa SAD-om iznosila je 126,5 milijardi eura, dok je razmjena s Kinom dostigla 125 milijardi eura.
Glavni razlog približavanja ovih brojki leži u smanjenju njemačkog izvoza u SAD, izazvanom višim američkim carinama.
“Iako je SAD uspio odbraniti poziciju najvažnijeg trgovinskog partnera Njemačke, prednost u odnosu na njemačku trgovinu s Kinom izuzetno je mala”, izjavio je ekonomista njemačkog Commerzbanka Vincent Stamer. Ova pozicija pripala je SAD-u tek 2024. godine, kada je nakon osam uzastopnih godina svrgnuta Kina, a Berlin istovremeno pokušavao smanjiti zavisnost od Pekinga zbog političkih nesuglasica i optužbi za nepoštene prakse.
No, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću početkom 2025. promijenio je tok trgovine. Novi dogovor SAD-a i EU iz jula predviđa carinu od 15 posto na većinu proizvoda koji se uvoze u SAD. “U nastavku godine njemački izvoz u SAD vjerovatno će nastaviti padati, možda i snažnije nego dosad”, izjavio je Jürgen Matthes, šef odjela međunarodne ekonomske politike na Njemačkom ekonomskom institutu u Kelnu.
Statistike pokazuju da je njemački izvoz u SAD u prvih šest mjeseci vrijedio 78,9 milijardi eura, što je pad od 3,1 posto u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz iz SAD-a, s druge strane, porastao je za 3,5 posto, dosegnuvši 47,6 milijardi eura. Commerzbank procjenjuje da će američke carine smanjiti njemački izvoz za 20 do 25 posto u naredne dvije godine, što bi moglo omogućiti Kini da do kraja 2025. ponovo zauzme prvo mjesto na listi njemačkih trgovinskih partnera.
Uvoz iz Kine bilježi snažan rast – porastao je za 11,2 posto i dosegao 83,3 milijarde eura. “Čini se da njemačkim kompanijama i potrošačima teško pada da pronađu alternativu kineskoj robi”, navodi Stamer. Carsten Brzeski iz ING-a smatra da bi ovo moglo značiti kako Kina preusmjerava robu s američkog tržišta prema Evropi, preplavljujući jeftinim proizvodima. Dodatno, pad vrijednosti juana u odnosu na euro dodatno snižava cijene kineskog uvoza.
Njemački izvoz u Kinu bilježi suprotan trend – pad od 13,5 posto, na 41,7 milijardi eura, uslijed jače konkurencije kineskih proizvođača. Rezultat je trgovinski deficit s Kinom od 41,6 milijardi eura, najveći još od 2022. godine. “Sve ove promjene štete njemačkoj ekonomiji i produbljuju industrijsku krizu”, zaključuje Matthes.
