Ko će odgovarati što su Mujanović, Osmanović i Vranj u beogradskom zatvoru?

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo za ratne zločine Srbije potpisali su 2013. godine Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Protokol je potpisan kako bi se onemogućilo da počinioci koji imaju dvojno državljanstvo izbjegnu krivično gonjenje.

Ministar pravde BiH u vrijeme potpisivanja ovog protokola bio je Bariša Čolak. U jednom od intervjua ukratko je pojasnio suštinu.

– Ako se sada razmjene dokazi, razmijene se informacije u određenom predmetu, a znate da se za kaznena djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida neće izručivati takve osobe. Izručivanje nije predviđeno čak ni ovim ugovorom koji smo pripremili i koji je praktično sa bosanskohercegovačke strane prošao svu potrebnu proceduru za potpisivanje. Dakle, oni koji su počinili ovakva krivična djela neće biti izručivani.

 

Prema tome, nemamo drugog načina, drugog izbora, nego da razmjenjujemo dokaze. Recimo, da ako se takva osoba nalazi u Srbiji, da se tamo sudi ako tamo ima državljansto, ima prebivalište i obrnuto. Onda bi trebalo i da se osobama koje imaju prebivalište u BiH i imaju naše državljanstvo sudi u BiH.

Ako Republika Srbija, odnosno njeno pravosuđe raspolaže određenim dokazima, treba bh. pravosuđu da ustupi takve dokaze i onda mi isključivo trebamo suditi takvim osobama. Da nam se ne dešavaju više ovakve stvari, raspisivanje međunarodnih tjeralica i dizanje nepotrebnih tenzija kao što je to bilo u prošlosti – kazao je Čolak 2013. godine.

Zamjenica rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine i rukovodilac Odsjeka I od februara 2014. godine bila je Gordana Tadić, u julu iste godine imenovana je na mjesto zamjenice glavnog tužioca, a u augustu za glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

Već tri godine u beogradskom zatvoru truhne pripadnik Armije RBiH Husein Mujanović, uhapšen na granici sa Srbijom. Viši sud u Beogradu osudio je Mujanovića na deset godina zatvora zbog premlaćivanja Srba u periodu od 8. jula do 15. oktobra 1992. u zatvoru u Hrasnici, koji je, prema optužnici, tokom rata vodila Armija RBiH, a u kojem je bilo oko 30 zatvorenika srpske nacionalnosti.

Apelacioni sud u Beogradu je u martu ove godine ukinuo osuđujuću presudu i naredio ponovno suđenje koje je počelo prije dva dana.

Naser Orić nakon hapšenja Edina Vranja: Granicu Srbije prelazim kad meni paše, a ne kad paše Vučiću

U novembru 2019. godine uhapšen je Osman Osmanović. Suđenje je u toku. Edin Vranj je treći branitelj BiH uhapšen na granici sa Srbijom u protekle tri godine. Tereti ga se za ratni zločin, za što je Tužilaštvo BiH u decembru 2018. godine donijelu Naredbu o neprovođenju istrage.

Na ova tri primjera očigledno je da Protokol između dva tužilaštva uopće ne funkcionira, ne primjenjuje se, te se postavlja pitanje ko će zbog toga snositi odgovornost.

Tužilaštvu BiH stoga smo postavili pitanja, na koja po već ustaljenoj praksi rada ove pravosudne institucije i njene službe za odnose sa javnošću nismo dobili odgovore piše Faktor.

Javnost je tako ostala uskraćena za sljedeće informacije:

1. Prije osam godina potpisan je Protokol o saradnji dva tužilaštva, a s ciljem da se preskoče birokratske prepreke. Koliko puta je do sada Tužilaštvo BiH tražilo spiskove osumnjičenih državljana BiH od Tužilaštva za ratne zločine Srbije?

2. Zašto u konkretnom slučaju hapšenja Edina Vranja, Tužilaštvo BiH nije odmah, (kraj 2018, početak 2019.) obavijestilo Tužilaštvo u Srbiji da je donesena Naredba o neprovođenju istrage i zašto nije odmah zatražilo od Tužilaštva Srbije da bude oslobođen i izručen Bosni i Hercegovini?

3. Da li Tužilaštvo BiH uopće raspolaže sa spiskovima na kojima se bh. državljani vode kao osumnjičeni u susjednoj Srbiji?

4. Zašto u slučajevima Huseina Mujanovića i Osmana Osmanovića, koji su uhapšeni na isti način kao i Vranj, Tužilaštvo BiH nije odmah zatražilo njihovo puštanje na slobodu i izručenje Bosni i Hercegovini gdje bi im se eventualno sudilo, već se umjesto Protokola koji i jeste potpisan zbog ovakvih situacija išlo komplikovanim putem preko Ministarstva pravde BiH, odnosno bespotrebno gubljeno vrijeme?

OVDJE možete pročitati Protokol u cijelosti.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79