Ko će potegnuti za privođenjima: Dodik i ostali koji negiraju genocid odbijaju saslušanje

„Još nisam dobio poziv na saslušanje ni bilo kakvu zvaničnu infomaciju”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Branimir Đuričić.

On je prva u javnosti poznata osoba prijavljena za negiranje genocida, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH po kojoj to predstavlja krivično djelo.

“Ostajem pri odluci da se najvjerovatnije neću odazvati pozivu, izuzev ako mi ga ne uruče institucije Republike Srpske (RS) – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), neko od okružnih tužilaštava ili bilo koja institucija koja je u nadležnosti RS“ , ponavlja Đuričić.

Od nametanja izmjena zakona prošlo je tačno mjesec dana, a od 28. avgusta, kada su stupile na snagu, prema podacima Tužilaštva BiH, zaprimljeno je ukupno 29 prijava koje se odnose na odredbe ovog zakona.

Šta je napisao Đuričić?

Đuričića, inače novinara Radio-televizije RS (RTRS), koji je dio Javnog servisa Bosne i Hercegovine, dan kasnije, 29. avgusta, prijavio je predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Ćamil Duraković.

Duraković je u prijavi naveo da je na Đuričić na Twitter profilu, nakon što je Zakon stupio na snagu, napisao da „uz iskreno uvažavanje bošnjačkih stradalnika u Srebrenici, kao potomak žrtava istinskog, jasenovačkog genocida i borac za slobodu izražavanja kažem u Srebrenici nije bilo genocida”.

Durakovića su, za razliku od Đuričića, istražni organi kontaktirali.

„Ja sam kontaktiran od strane SIPA-inih (Agencija za istrage i zaštitu BiH) istražitelja koji žele uzeti moj iskaz vezan uz ovu krivičnu prijavu. Toliko o tome znam i ovih ću dana dati izjavu na okolnosti moje krivične prijave, a šta će dalje biti ne znam“, kaže Duraković za RSE.

O daljim će potezima, kada procijeni situaciju, razmisliti i Đuričić.

„U svakom slučaju civilizovano, pa makar i na neki način građanskom neposlušnošću, ali i u tom momentu ću iskazati i ponoviti svoj stav da se protivim nametanju rješenja i jednoj vrsti grubog narušavanja prava na slobodu riječi i izražavanja misli“, kaže on za RSE.

Prinudno dovođenje na saslušanje

Međutim, svi koji budu pozvani, a ne odazovu se, moraće obrazložiti zašto se nisu pojavili pred tužiocem, pojašnjava proceduru za RSE bivši sudija Suda BiH, a danas advokat Vlado Adamović.

„Ukoliko se ne odazovu preispituje se opravdanost razloga nedolaska, a nakon toga se ta osoba može prinudno dovoditi ili odustati od njegovog saslušanja ili ispitivanja, ukoliko je teško bolestan ili trajno nedostupan, nalazi se, recimo, na Novom Zelandu, neće doći za dvije godine, pa se to onda traži zamolnicom“, pojašnjava Adamović.

Slučaj Milorada Dodika

Među 29 prijavljenih, prema podacima Tužilaštva BiH je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

On je 19. avgusta potvrdio da je dobio poziv na saslušanje zbog negiranja genocida, a dva dana kasnije, 21. avgusta da se, poput Đuričića, ni on neće odazvati.

“Ja nemam namjeru odazvati se, ni njima ni bilo kome drugom, ali imam namjeru ići u Sarajevo. Baš me interesuje kako će se ponašati”, rekao je Dodik za RTRS.

Dodik je govoreći za tabloid “Srpski telegraf” sredinom avgusta kazao da “nikada neće prihvatiti navode da se u Srebrenici desio genocid”.

Govoreći o izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za Srebrenicu u kojem se navodi da se genocid nije desio, što je u suprotnosti s presudama Haškog suda, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata je kazao da je taj izvještaj “mnogo toga promijenio”.
Kontra odluke u Republici Srpskoj

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 30. jula po hitnom postupku usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.

Parlament RS je donio i zakon kojim je kažnjivo nazivanje RS “genocidnom i agresorskom tvorevinom”.

Inače, Dodik, ali ni ostali političari iz Republike Srpske (RS) ne učestvuju u radu institucija BiH nakon što je Inzko izmjenama Krivičnog zakona BiH zabranio negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je izjavio krajem jula da će policija Republike Srpske spriječiti svaki pokušaj privođenja ljudi koji bi mogli biti predmetom kaznenog progona zbog nijekanja ratnih zločina.

“Policija RS-a već je dobila nalog da naše ljude štiti i brani, što god to značilo. Ako netko pokuša uhititi, privoditi, policija Republike Srpske će to sprječavati”, kazao je Dodik.

Dodik je pozvao sve koji žive u Republici Srpskoj da alarmiraju entitetsku policiju ukoliko imaju bilo kakve informacije o akcijama koje bi pokušali provesti pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) ili Sigurnosno obavještajne agencije BiH (OSA).

Spriječiti javno negiranje, prikriveno je stvar kulture

Šta će se tačno dogoditi ukoliko se Milorad Dodik ili bilo ko od prijavljenih ne odazove na saslušanje, na ovo pitanje RSE, iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili.

Glavni cilj prijave, navodi Duraković, bio je spriječiti da javne ličnosti i oni koji imaju uticaja u bosanskohercegovačkom društvu prestanu negirati genocid.

„Postoje oni sporadični, pojedinačni slučajevi gdje ljudi meni u inbox pišu da nije bilo genocida, ali ja se neću baviti pojedinačnim slučajevima. Ono što je mene potaklo je to što je riječ o novinaru javnog servisa koji i mi kao građani ovog entiteta plaćamo“, naglasio je Duraković.

Međutim, postoje i oni slučajevi kada se genocid negira i na indirektne načine, neodređenim tvrdnjama kojima se aludira na negaciju genocida.

Tako je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković nakon nametanja zakonskih odredbi, 23. jula izjavio kako je Inzkovo nametanje zakona o zabrani negiranja genocida “strahovito loš potez”.

Mada nije eksplicitno naveo da genocida nije bilo, Stanivuković je rekao da ga niko ne može krivično goniti za njegovo mišljenje, a koje mu zakon ne može nametnuti.

„Određene stvari u prošlosti ću vidjeti onako kako ja to vidim, onako kako sam ja učio i imam pravo na to, a ne da mi neko nekim zakonom nameće moje mišljenje i pogled na historiju“, istakao je tada Stanivuković.

Šta uraditi u slučajevima kada je negiranje prikriveno, Adamović kaže:

„Tužilac je vezan za opise djela koji su zakonom propisani. Krivično djelo je ono koje je zakonom propisano kao krivično djelo i samo te oblike opisanog djela tužilac može goniti. Sve ostalo spada u kulturu življenja, način na koji se mi jedni prema drugima donosimo gradeći naše društvo, ne državu, lijepog ponašanja“, pojašnjava on.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79