Ko ima, imat će još više: Pogledajte gdje je BiH na listi za 2030
Procjenjuje se da će do 2030. godine BDP po glavi stanovnika u Bosna i Hercegovina nastaviti rasti, ali nedovoljno brzo da bi zemlja napravila ozbiljniji iskorak prema evropskom prosjeku. Iako će građani nominalno imati veća primanja, razlika u životnom standardu u odnosu na razvijene evropske zemlje ostat će značajna.
Na vrhu liste i dalje će dominirati Luksemburg, Irska i Švicarska, kao i zemlje sjeverne Evrope poput Norveška i Danska. Njihove ekonomije nastavljaju rasti zahvaljujući snažnim investicijama, stabilnim sistemima i visokoj produktivnosti.
S druge strane, zemlje regiona – Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina – i dalje ostaju u donjem dijelu ljestvice. Iako bilježe rast, on nije dovoljno brz da bi se smanjio jaz u odnosu na zapad Evrope.
Jedan od ključnih razloga sporijeg napretka je struktura ekonomije i nedostatak snažnijih investicija. Dok razvijene zemlje ulažu u tehnologiju, digitalizaciju i zelenu ekonomiju, BiH se i dalje suočava s izazovima poput administrativnih prepreka, sporih reformi i političke neizvjesnosti.
Dodatni problem predstavlja i odlazak stanovništva. Sve veći broj radno sposobnih ljudi napušta Bosna i Hercegovina i odlazi u razvijenije zemlje poput Njemačka i Austrija, što dugoročno smanjuje potencijal domaće ekonomije.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi za ozbiljnije približavanje Evropskoj uniji bio potreban rast od najmanje 5 do 6 posto godišnje, dok se trenutne projekcije kreću između 2 i 3 posto. Bez takvog ubrzanja, BiH će i 2030. godinu dočekati među slabije rangiranim evropskim ekonomijama.
