Ko je sve sjedio u Predsjedništvu BiH

BiH je do sada imala 20 članova Predsjedništva BiH

Na općim izborima koji će biti održani 2. oktobra građani BiH će birati osmi saziv Predsjedništva BiH. Do sada je kroz ovu instituciju “prodefilovalo” 20 bh. političara, po sedam Bošnjaka i Srba, te šest Hrvata.

Najviše mandata u Predsjedništvu ima aktuelni član iz reda Hrvatskog naroda Željko Komšić. Pet članova završili su svoje mandate prije zvaničnog isteka. Alija Izetbegović je zbog zdravstvenog stanja podnio ostavku u oktobru 2000. godine. Parlamentarna skupština BiH na njegovo mjesto imenuje Halida Genjca. Međutim, samo pola godine nakon toga nova većina u PSBiH, ustanovljena nakon izbora u oktobru 2000. godine, umjesto Genjca imenuje Beriza Belkića u Predsjedništvo BiH.

TURBULENTNI SAZIVI

Inače, mart 2001. godine bio je možda i najturbulentniji mjesec u poslijeratnoj istoriji Predsjedništva BiH. Naime, u tom mjesecu je tadašnji visoki predsaatavnik Wolfgang Petritsch smijenio člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Antu Jelavića zbog učešća u pokušaju rušenja države BiH formiranjem takozvane hrvatske samouprave, te zbog učešća u korupcijskoj aferi Hercegovačka banka. Neposredno prije izricanja prvostepene presude Jelavić je u oktobru 2005. godine pobjegao u Hrvatsku i od tada je nedostupan pravosudnim organima BiH. Umjesto Jelavića, na istoj sjednici kada i Belkića, članovi PSBiH su na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda imenovali Jozu Križanovića.

I naredni saziv nije bio ništa manje turbulentan. Mirko Šarović je, pod pritiskom međunarodne zajednicce, podnio ostavku u aprilu 2003. godine, a Parlament BiH je na njegovo mjesto imenovao Borislava Paravca, koji se poslije suočavao sa optužbama za korupciju. Naime, kontrolišući rad Predsjedništva BiH državni revizori su utvrdili da je Paravac novcem iz budžeta kupovao sebi odijela (jedno je navodno koštalo čak 5.000 maraka), ali i haljine svojoj supruzi.

Dvije godine nakon toga tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown je, zbog optužbi za umiješanost u korupciju, smijenio Dragana Čovića. Na njegovo mjesto je imenovan Ivo Miro Jović, koji će ostati upamćen po nizu šovinističkih izjava, poput one da ne želi da sluša kako voditelji i novinari na državnoj televiziji papu nazivaju “Jovan Pavle II” umjesto Ivan Pavao II. Mandat je potrošio tražeći da se formira javni TV emiter na hrvatskom jeziku, te je kao najviši državni zvaničnik pozivao na kršenje zakona, tačnije na neplaćanje RTV takse.

Za vrijeme ili nakon mandata na optuženičkim klupama je završilo pet članova Predsjedništva. Za korupciju su se teretili Jelavić, Šarović, Čović i Paravac i svi su oni u različitim fazama postupka oslobođeni krivice (Jelavić je u odsustvu u drugostepenom postupku oslobođen, ali se i dalje krije u Hrvatskoj, jer se boji ponavljanja drugostepenog postupka sa njegovim prisustvom). Jedino je zatvor “omirisao” Krajišnik, kojeg je Haški tribunal osudio za ratne zločine, po komandnoj odgovornosti kao predsjednika ratne skupštine Republike Srpske BiH. Inače, to je Krajišniku drugi put da robija, jer je prije rata ležaao u zatvoru zbog pronevjere novca u firmi u kojoj je bio zaposlen. U ovom procesu osuđen je zajedno sa još jednim ratnim zločincem, Radovanom Karadžićem.

Od dosadašnjih 20 članova Predsjedništva BiH pet ih više nije među živima. Izetbegović je preminuo u oktobru 2003. godine, Križanović u decembru 2009., Tihić u septembru 2014., Krajišnik u septembru 2020., a Radišić u septembru prošle godine.

POSLIJERATNI SAZIVI

Inače, prvi posljeratni saziv Predsjedništva BiH izabran je na izborima 1996. godine. Činili su ga Alija Izetbegović, Krešimir Zubak i Momčilo Krajišnik. Jedna od najvećih prepreka u njihovom radu je bilo održavanje inauguralne sjednice. Naime, Krajišnik nikako nije želio doći u zgradu Predsjedništva u centru Sarajeva. Čak je tražio da se njihova inauguracija održi u jednom restoranu na ulazu u Sarajevo, na Bentbaši, ali Izetbegović i Zubak na to nisu pristajali. Napokon je tadašnji visoki predstavnik Carl Bildt donio kompromisnu odluku da se sjednica održi u Narodnom pozorištu. Međutuim, Krajišnik se ni tu nije pojavio. Poslije su sjednice Predsjedništva, ali i Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH neko vrijeme održavane u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Nakon dvije godine izabran je drugi saziv, a u njemu je opet bio Izetbegović, dok su druga dva člana su bili Jelavić i Radišić. Trebalo je da u Predsjedništvu budu u naredne četiri godine, jer je donesena odluka da Predsjedništvo BiH bude prvi državni organ sa četverogodišnjim mandatom. Poslije je to prošireno i na ostale institucije i nivoe vlasti u BiH. Slijede turbulencije odnosno zamjene Izetbegović-Genjac Belkić i Jelavić-Križanović, tako da ovaj državni organ kraj dočekuje u bitno izmijenjenom sastavu.

Nakon četiri godine bira se i treći saziv. Članovi Predsjedništva postaju Tihić, Šarović i Čović. Opet slijede ostavke i smjene, a osim Tihića, kraj mandata u Predsjedništvu dočekuju Paravac i Jović.

Srećom, to je do sada bio posljednji slučaj da izabrani članovi Predsjedništva ne dočeekaju kraj mandata na toj poziciji.

U četvrtom sazivu opet je došlo do potpune promjene u Predsjedništvu. Komšić osvaja prvi mandat, a osim njega povjerenje građana dobijaju i Nebojša Radmanović i Haris Silajdžić.

Peti saziv donosi promjenu samo na mjestu člana iz reda Bošnjaka, umjesto Silajdžića dolazi Bakir Izetbegović, a Komšić i Radmanović osvajaju po još jedan mandat. I naredni, šesti po redu, saziv je samo djelimično promijenjen u odnosu na prethodni. Bakir Izetbegović osvaja još jedan mandat, a u Predsjedništvu mu se pridružuju Mladen Ivanić i Čović, koji ovaj put uspijeva ostati do narednih izbora.

U sedmom, aktuelnom sazivu je ponovo Komšić, a po prvi put su “čari predsjednikovanja” osjetili Šefik Džaferović i Milorad Dodik. Od njih trojice, samo je Komšić krenuo po još jedan mandat. Džaferovića uopće nam na listama, a Dodik se kandidovao za predsjednika RS-a.