KOJI SU UZROCI I RJEŠENJA ZA ZAGAĐEN ZRAK: “PAR-NEPAR VOŽNJA JE ISTO KAO I POPITI ASPIRIN KAD VAS BOLI ZUB”

Postoje tri glavna uzroka velike zagađenosti zraka u Sarajevu, a to su način grijanja stanovnika, automobili i loše “provjetravanje” grada, kazao je u izjavi za Faktor klimatolog i stručnjak za pitanje zagađenja Martin Tais.

– Veliki problem je što građani za grijanje koriste čvrsta goriva, drva i ugalj. Međutim, ne možete vi zabraniti ljudima da se griju. Grupa stručnjaka, u kojoj sam bio i ja, smo svojevremeno pripremili dokument sa mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se riješio problem zagađenja zraka u Sarajevu. Međutim, to nisu trenutne, nego dugoročne mjere, koje bi trajno riješile ovo pitanje. Jedna od tih mjera je i uvođenje gasa kao energenta u domaćinstva. Ono što je potrebno je da Vlada KS, na osnovu tog stručnog elaborata usvoji plan realizacije u kojem će naznačiti precizne rokove za provođenje mjera, konkretno gasifikacije. Čak ako je potrebno i da donese odluku o subvencioniranju računa za gas u zimskom periodu, kako bi se građani stimulisali da koriste ovaj energent – kazao nam je Tais.

Međutim, zagađenost zraka u Sarajevu nije “aktuelna tekovina”. Oni stariji sjećaju se da je i prije rata u Sarajevu bilo magle i smoga da se “prst pred okom nije mogao vidjeti”.

– Prije svega, potrebno je imati u vidu da je Sarajevo planinski grad, izgrađen u planinskoj kotlini i zbog toga magla nije ništa neobično u Sarajevu. Kada se zimi spusti “poklopac” na kotao u kojem je izgrađeno Sarajevo ona se tu i zadržava i to je tako. Što se tiče zagađenja, sedamdesetih godina prošlog vijeka zagađenost je bila i veća, a količina sumpora je bila i pet puta veća nego danas. Međutim, tada je Emerik Blum sa svojim saradnicima izradio plan gasifikacije grada, kako bi se smanjilo korištenje čvrstih goriva. U taj projekat je uloženo 200 miliona dolara i zrak u Sarajevu je za nekoliko godina postao znatno čistiji – podsjetio je Tais.

Što se tiče samo gasifikacije, kako smo uspjeli saznati, Sarajevo je do početka rata imalo oko 15.000 priključaka na gasnu mrežu, kako velikih potrošača, tako i domaćinstava. U toku i nakon rata broj korisnika se višestruko povećao i u jednom trenutku je iznosio više od 70.000. Međutim, zbog porasta cijene energenta, u periodu od 2014. do 2015. godine, broj korisnika počinje padati i spustio se na manje od 60.000 korisnika. Broj onih koji su u tom periodu odustali od korištenja gasa gotovo da je bio jednak ukupnom broju prijeratnih priključaka.

U protekle tri godine, zahvaljujući snižavanju cijena, broj priključaka je ponovo počeo rasti i povećan je za oko 4.000 priključaka.

Još ilustrativniji primjer korištenja gasa u Sarajevu je njegova potrošnja. U vrijeme kada je bilo najviše priključaka Sarajevo je trošilo 160 miliona kubnih metara gasa godišnje. Sa padom proja priključaka pala je i potrošnja i to na oko 100 miliona kubnih metara, da bi posljednjih nekoliko godina zabilježeno povećanje od oko 20 do 30 miliona kubnih metara.

Korištenje gasa prije rata je bilo daleko povoljnije, jer je gas bio jeftiniji. Međutim i cijena nafte na svjetskom tržištu, od koje najvećim dijelom zavisi i cijena gasa, je bila daleko niža. Primjera radi, osamdesetih godina cijena nafte na svjetskom tržištu je bila 18 dolara po barelu, a sada nerijetko prelazi i 100 dolara po barelu.

Tome treba dodati i činjenicu da je u krajnju cijenu gasa bilo “ugrađeno” manje firmi. Do granice između BiH i Srbije situacija se nije promijenila u odnosu na prijeratnu. Rusija prodaje gas i isporučuje ga do granice sa Ukrajinom, dalje gasovodom gospodare transporteri kroz Ukrajinu, Mađarsku i Srbiju. Međutim, u proteklih 20 godina stanje u BiH je drastično promijenjeno.

Prije rata je uvoznik bio Energoinvest, odnosno Energopetrol, a transporter kroz BiH, od Zvornika do Sarajeva, bio je Sarajevogas, koji je ujedno bio i distributer ovog energenta u Sarajevu.

Nakon rata pojavilo se nekoliko firmi. Energoinvest je ostao zvanični uvoznik gasa koji se isporučuje Sarajevu i Zenici, s tim što je njegova marža smanjena na jedan posto. Međutim, sada kao transportere imamo Sarajevogas iz Istočnog Sarajeva, koji upravlja sa oko 40 kilometara gasovoda od Karakaja do Kladnja, a tu preuzima BH-Gas i transportuje ga do Sarajeva i Zenice. Distributer u Sarajevu je i dalje ostao Sarajevogas. Osim toga, na prvih 19 kilkometara gasovoda kroz BiH, od Karakaja do Šepka, upravlja Gas promet Pale. Svi ovi transporteri naplaćuju svoje naknade.

Što se tiče drugog uzroka zagađenja, automobila, Tais kaže kako je predložena mjera uvođenja vožnje po “par-nepar” principu, neefikasna i trenutna, ali ne riješava problem.

– To je kao da uzmete aspirin kada vas boli zub. Otklonit će bol trenutno, ali uzrok boli će i dalje ostati. Prije rata je, recimo, u Sarajevu bilo oko 40.000 vozila, a sada ih je oko 150.000. Osim toga, tada su se koristila mlađa vozila, a sada je prosječna starost automobila 18 godina. Sve to utiče na zagađenje zraka od izduvnih gasova – dodao je Tais.

Što se tiče trećeg uzroka, navodi kako je najveći krivac neplansko građenje u centralnim dijelovima grada.

– Ne možete vi graditi visoke zgrade u centru graada. To stvara prepreke za prirodno provjetravanje. Vjetrovi koji se spuštaju sa okolnih planina i idu od Baščaršije nizvodno Miljackom nailaze na prepreke i time se onemogućava prirodno pročišćavanje zraka. Brzine tih vjetrova su takve da bi mogle pročišćavati zrak do Otoke i dalje nizvodno, ali zbog visokih zgrada zagađeni zrak ostaje. Recimo, najzagađeniji zrak je upravo na području Baščaršije, upravo zbog nemogućnosti provjetravanja – pojasnio je Tais.

S obzirom da provođenje mjera smanjenja zagađenja zraka zahtijeva i novčana izdvajanja kontaktirali smo Fond za zaštitu okoliša FBiH i pitali ih šta poduzimaju u vezi sa ovim problemom.

– Fond za zaštitu okoliša je finansijska institucija na nivou FBiH i nema nikakve nadležnosti da provodi bilo kakve mjere u smislu smanjenja zagađenja zraka. Fond ima nadležnost da ubire naknade od zagađivača zraka, za koje je to propisano. Mi radimo obrade godišnjih izvještaja zagađivača u FBiH kojima je propisana obaveza izvještavanja i radimo rješenja za naplatu naknada prema emisijama sumpor dioksida, azotnih oksida i čestica. Što se tiče prikupljenih sredstava, 70 posto naplaćenih naknada se vraćaju kantonima na kojima su smješteni ti zagađivači i kantoni su dužni taj novac ulagati u mjere zagađenja zaraka. Što se tiče ostalih 30 posto sredstava, Fond ih plasira putem javnog poziva, svake godine, za projekte i programe smanjenja zagađenja zraka, na koje se mogu prijaviti kantoni, općine, ali i privredni subjekti. Također, Fond ima zaduženje da sufinansira uspostavljanje federalne mreže monitoringa kvaliteta zraka, što mi redovno radimo u saranji sa Federalnim hidrometeorološkim rezultatom – kazala nam je Indira Sulejmanagić, šefica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu.

Prema njenim riječima, naknade plaćuju privredni subjekti kojima je to propisano, kao i vlasnici automobila prilikom registracije. Iako nam nije mogla reći precizne podatke, kazalča je da se od privrednih subjekata godišnje napalti oko šest miliona KM na osnovu ovih naknada, a da je iznos koji se naplati prilikom registracije vozila nešto veći.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79