Sigurnosni izazovi u BiH: Koji telekom operatori će prestati raditi i šta će biti sa korisnicima

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) obavijestila je institucije, pravna lica i druge korisnike da dana 1. novembra ove godine istječe rok koji je naložen operatorima telekomunikacija u cilju konačnog i potpunog izvršavanja obaveza iz zakonitog presretanja. Upozoreno je da nakon ovog roka može doći do prekida pružanja usluga nesavjesnih operatora.

Zamoljeni za objašnjenje o tome šta su “obaveze iz zakonitog presretanja”, iz RAK-a su nam objasnili da su one obimne, ali da se u suštini svode na to da se tehnički i administrativno omogući nadležnim agencijama da izvrše presretanje određenog telekomunikacionog sadržaja, i da taj sadržaj bude istovremeno proslijeđen nadležnim agencijama.

Nadležni Ministarstvo sigurnosti, SIPA i OSA

One su propisane odlukom čiji je i sami naziv kompliciran – Odluka o posebnim obavezama pravnih i fizičkih lica koja pružaju telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske mreže i vrše telekomunikacijske djelatnosti, u pogledu osiguravanja i održavanja kapaciteta koji će omogućiti ovlaštenim agencijama da vrše zakonito presretanje telekomunikacija, kao i kapaciteta za čuvanje i osiguravanje telekomunikacijskih podataka.

Nadležno tijelo zaduženo za koordinaciju sprovođenja ove Odluke Vijeća ministara BiH je Zajednički upravni odbor za zakonito presretanje i način izvršavanja aktivnosti (ZUO). To tijelo je sačinjeno od predstavnika Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA). Ukoliko neki operator ne izvršava svoje obaveze u skladu s Odlukom, ZUO je dužan da o tome obavijesti RAK, koji je dužan pokrenuti odgovarajuće postupke protiv takvog operatora, piše Faktor.

RAK svjestan organizacionih, tehnoloških i finansijskih problema sa kojima se suočavaju operatori

– ZUO je 2018. godine obavijestio RAK da određeni broj operatora nije izvršio svoje obaveze. Zbog toga je prema takvim operatorima izdat nalog koji sadrži konkretne radnje koje oni moraju izvršiti, i određeni su rokovi za izvršenje tih radnji. RAK nije nadležan za poslove zakonitog presretanja, te su ove radnje i rokovi određeni u skladu sa mišljenjem ZUO. Obzirom na složenost obaveza, prvobitni rok je, u skladu sa mišljenjem ZUO, naknadno produžen da bi se omogućilo dodatno vrijeme operatorima da postupe po svojim obavezama. Kao krajnji rok za konačno i potpuno izvršavanje obaveza operatora određen je datum 1. novembar 2019. godine – objašnjavaju u RAK-u.

Podcrtavaju da ne učestvuju u kontroli i koordinaciji izvršavanja obaveza operatora, međutim prema nekim informacijama koje su im dostavljali pojedini operatori, kod većine operatora vode se veoma intenzivne aktivnosti i znatan dio njih će zasigurno ispoštovati zadati rok.

-RAK-u se obratio manji broj operatora koji su izjavili da neće biti u stanju da izvrše svoje obaveze sa 1. novembrom 2019. godine. Postoji mogućnost da dio operatora nije preduzeo nikakve aktivnosti, dok su neki izjavili da prestaju sa obavljanjem djelatnosti. Međutim, do podnošenja konkretnih zahtjeva za ukidanje dozvola ne možemo se izjašnjavati koji su to operatori – rekli su nam u Agenciji.

Manji davaoci internet usluga, kako dalje objašnjavaju, su u znatno lošijoj poziciji, posebno zbog znatnih troškova i zahtjevnih administrativno-tehničkih obaveza koje moraju biti ispunjene. Radi se o veoma visokim standardima koji se moraju ispuniti, a koji su isti kako za velike operatore, tako i za one najmanje koji imaju tek nekoliko zaposlenih i mali broj korisnika.

– Ovi operatori će veoma teško ispuniti zahtjevne uvjete zakonitog presretanja, čak i ako im se odobre dodatni rokovi. Nažalost, sigurnosni izazovi su takvi da se ne može popuštati po ovom pitanju, s obzirom na to da krivično djelo ili prijetnja jednako može doći preko telekomunikacione usluge najvećeg, ali i onog najmanjeg operatora. Ova mjera će, kao jedan od efekata, vjerovatno imati za posljedicu smanjivanje broja operatora na tržištu. Isto tako, ni jedan novi operator kojem je dodijeljena dozvola ne smije započeti sa njenim korištenjem dok ne pribavi mišljenje ZUO da je ispunio sigurnosne pretpostavke rada koje se tiču javne sigurnosti – podcrtavaju u RAK-u.

Korisnici informacija pribavljenih presretanjem su tužilaštva, organi sigurnosti i najviši organi i tijela vlasti

Na pitanje da li se mogući prekid pružanja usluga kod nekih operatora može odraziti na korisnike, u RAK-u objašnjavaju da, ukoliko ih nakon 1. novembra ZUO obavijesti da neki od operatora nije izvršio svoje obaveze iz zakonitog presretanja, to će značiti da saobraćaj takvog operatora ne ispunjava sve propisane standarde, uključujući i obaveze iz javne sigurnosti.

– S obzirom na to da RAK izdaje dozvole za pružanje telekomunikacionih usluga, nastavak pružanja takvih usluga značio bi preuzimanje odgovornosti na sebe za takvu protivpravnost. RAK na to nije spreman, te je preduzeo sve što je u njegovoj nadležnosti da se prinude operatori da postupe po zahtjevima nadležnih tijela. Zbog toga će takvom operatoru biti zabranjeno dalje pružanje javnih govornih usluga i interneta, sve dok ne ispoštuje uvjete zakonitog presretanja. Znači, operatorima neće biti oduzete dozvole za rad, jer bi ih to onemogućilo da vode dalje aktivnosti na ispunjavanju uvjeta, ali do ispunjavanja tih uvjeta oni neće moći pružati usluge – rečeno nam je.

Kako bi se izbjegli prekršajni postupci i izricanje novčanih kazni, RAK je sugerirao operatorima da sami procijene da li će izvršiti svoje obaveze na vrijeme, te oni mogu da dostave izjavu da prestaju sa pružanjem svojih usluga i da u nekom roku dovrše svoje obaveze. Isključivo ZUO-u je poznato da li neki operator može u roku da izvrši svoje obaveze, te operatori trebaju takvo mišljenje pribaviti od ZUO.

Koga će najviše pogoditi prekid pružanja usluga

– Prekid pružanja usluge pogodit će sve korisnike operatora koji eventualno ne izvršavaju svoje obaveze iz područja javne sigurnosti. Poseban problem u tome su poslovni korisnici, banke, javne institucije i neke specifične funkcionalnosti koje zahtijevaju postojanje stalne telekomunikacione veze. RAK je pokušao da skrene pažnju javnosti na ono do čega bi moglo doći. Nadamo se da će se raditi o veoma malom broju korisnika koji bi eventualno mogli biti pogođeni prekidom pružanja usluga, ali, problem su naprijed navedene kategorije jer i na malim mrežama mogu biti prisutni veoma značajni korisnici. Ipak, treba sačekati konačno mišljenje ZUO da bi se vidjelo o kojem broju korisnika se radi – kazali su nam.

RAK je u potpunosti svjestan organizacionih, tehnoloških i finansijskih problema sa kojima se suočavaju operatori u vezi sa izvršavanjem svojih obaveza iz zakonitog presretanja. U ovom slučaju telekomunikacije predstavljaju sredstvo za ostvarivanje nadležnosti drugih institucija i tijela u području javne sigurnosti.

– Krajnji korisnici informacija pribavljenih putem sistema zakonitog presretanja su tužilaštva, organi sigurnosti i najviši organi i tijela vlasti koji u skladu sa Ustavom i zakonom vrše svoje dužnosti iz oblasti javne sigurnosti i odbrane kroz izvještaje i procjene nadležnih službi. Ove institucije imaju obavezu da građanima Bosne i Hercegovine obezbijede pravdu, mir i sigurnost, a izvršavanje tih dužnosti uveliko zavisi i od tehničkih pretpostavki u koje spada i zakonito presretanje. Objektivne okolnosti koje su postojale u prethodnom periodu, a prevashodno enorman napredak tehnike i izmjena čitave tehnologije na kojoj se bazira pružanje telekomunikacionih usluga, sada su prevaziđene, te su se stekli svi uvjeti da se izvrši ono što je propisano Odlukom Vijeća ministara iz 2006. godine – zaključuju iz Regulatorne agencije za komunikacije.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79