Koliko je novac prljav i je li opasan za zdravlje?

okom pandemije koronavirusa puno više pažnje počelo se posvećivati higijeni, čišćenju nekih površina i predmeta koje svakodnevno koristimo.

Jedan od tih predmeta je i novac, te se zbog toga i preporučivalo da se što više koristi kartično, beskontaktno plaćanje. A je li to zapravo bilo potrebno?

Tokom posljednjih šest mjeseci mnoge su trgovine i restorani prešli na bezgotovinsko poslovanje. Još u martu su u Južnoj Koreji na dvije sedmice uklonjene sve novčanice zbog dezinfekcije, a neke je vlada čak i spalila kako bi usporila širenje bolesti. Kina je poduzela slične korake čak i ranije, u februaru.

Mjesecima nakon početka pandemije centri za kontrolu i prevenciju bolesti pojasnili su da prenos putem površina možda nije tako uobičajen kao što se prvobitno strahovalo. Ali to ne znači da je papirni novac potpuno čist.

Još 2014. godine istraživači iz Centra za genomiku i biologiju sistema u New Yorku identificirali su otprilike 3.000 vrsta bakterija na novčanicama dolara iz banke na Manhattanu. Ti su mikrobi uključivali bakterije povezane s trovanjem hranom, stafilokoknim infekcijama, čirevima želuca i upalom pluća.

Prema podacima Federal Reserve, novčanice dolara obično cirkuliraju oko 6,6 godina, tako da ima puno mogućnosti za prikupljanje klica. Istraživanje iz 2002. godine iz avio baze Wright-Patterson u Ohiju testirala je 68 novčanica i otkrila da je 94 posto bilo kontaminirano bakterijama.

– Obično ljudi talože bakterije iz tri područja na tijelu – respiratorni sekret iz nosa i usta poput streptokoka, kožni organizmi poput stafilokoka i fekalne tvari. Kao društvo zapravo smo okupani izmetom – Philip M. Tierno, profesor mikrobiologije i patologije na Medicinskom fakultetu Grossman Univerziteta New York.

– Srećom po nas, nije sve patogeno, a mi imamo imunološki odgovor koji se pokušava boriti protiv infekcije – kazao je također.

Istakao je da je potreban određeni broj organizama da izazovu infekciju, koja varira ovisno o patogenu.

– Da bi tijelo bilo zaraženo salmonelom, trebali biste unijeti veliku količinu bakterija kako biste promijenili normalnu crijevnu floru, dok teoretski samo nekoliko virusnih čestica može dovesti do epizode norovirusa – objasnio je.

Dodao je da naučnici još uvijek proučavaju koronavirus kako bi vidjeli koliko je virusnih čestica općenito potrebno za prevladavanje imuniteta.

Tierno je također primijetio da je na papirnim novčanicama pronašao više mikroba nego na kovanicama, piše Huff Post.

– Kovanice imaju metalne komponente poput nikla, bakra, srebra i cinka, od kojih neke mogu biti antimikrobne. Dakle, na kovanicama novca naći ćete manje količine klica – zaključuje.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79