Koliko košta biti COVID pacijent?

S obzirom na visinu prosječnih plata i penzija u Bosni i Hercegovini, biti bolestan je luksuz jer liječenje itekako košta.

Izloženi velikim troškovima su i pacijenti zaraženi koronavirusom. Bilo da su na bolničkom ili kućnom liječenju, za većinu su potrebni antibiotici uz koje obavezno idu probiotici, vitamini i preparati za jačanje imuniteta te drugi lijekovi potrebni za ublažavanje respiratornih tegoba, snižavanje povišene temperature i tretiranje ostalih simptoma karakterističnih za COVID-19. Provjerili smo koliko košta zdravlje prosječnog pacijenta sa blažom kliničkom slikom.

Koliko košta dženaza/sahrana u doba korone?

Zdravlje itekako košta, kaže nam Nijaz Bašić, koji je krajem prošle godine bio zaražen koronavirusom. Covid-19 nije zaobišao ni njegovu suprugu i dvoje djece. Iako su im dijagnosticirane blaže kliničke slike, simptomi, kao ni liječenje nisu bili bezazleni. Bezazlene nisu bile ni cijene potrebnih lijekova.

– To su antibiotici, razni vitamini, minerali, cink, selen i ako tome dodate još potrebu za pojačanim unosom voća i povrća i dodate na tu cijenu, to vrlo brzo prelazi i 500 maraka za jednu porodicu – ističe on.

Koronavirus i preživljavanje ne idu jedno bez drugog. Da biste se izborili sa zarazom, neophodno je obezbijediti lijekove koje ljekari preporuče. Da biste kupili lijekove, potreban je novac. A novca, čini se, ne fali samo onima na visokim pozicijama.

Prosječni građani vagaju šta mogu kupiti, a šta ne. Za njih je cijena zdravlja izuzetno visoka.

– Pogotovo za jednog penzionera s minimalnom penzijom, ako se razboli, svu tu imunološku potporu mora da plati sigurno više od pola te njegove minimalne penzije – navodi mr. ph. Lejla Berbić, farmaceut u JZU Gradske apoteke Tuzla.

Tračak nade donosi esencijalna lista lijekova. Na njoj se nalaze određeni antibiotici koje pacijenti mogu dobiti besplatno.

– Dok su drugi lijekovi, odnosno antibiotici koji se propisuju, ako je nastavak terapije i teža klinička slika, s određenom participacijom ili ih u potpunosti snosi pacijent – dodaje Berbić.

– Ovo najosnovnije s blažom kliničkom slikom. Troškovi su ipak visoki za naš standard i naše prilike – naglašava Bašić.

S povećanim brojem zaraženih pacijenata raste i potražnja za lijekovima. Provjerili smo i kakvo je stanje sa zalihama.

– Bio je onaj period kada su se svi uplašili da će nestati hrane, da će nestati lijekova, međutim, do toga nikad nije došlo. Mi smo uvijek imali zalihe svih lijekova za naše pacijente – poručuje mr. ph. Sabina Šabović, članica UO Komore magistara farmacije TK-a.

Da li troškove dženaza/sahrana treba preuzeti država?

Od iznimne važnosti je da građani lijekove ne uzimaju na svoju ruku slušajući iskustva drugih pacijenata. Svaka osoba se razlikuje, pa tako i preporučene terapije. Odgovornost je bitna i u tom segmentu, baš kao i u poštovanju mjera zaštite. Stoga, budimo odgovorni, jer sudeći po svemu, bolje je spriječiti nego liječiti – prenosi Federalna.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79