Komšić upozorio NATO: Pravna kriza u BiH prijetnja je stabilnosti regiona
Podsjetio na brzu reakciju SFOR-a 2001. i istakao pravnu odgovornost NATO i EUFOR snaga
Na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), član Predsjedništva BiH Željko Komšić iskoristio je priliku da iznese ključna zapažanja o sigurnosnoj i političkoj klimi u Bosni i Hercegovini, sa posebnim fokusom na usporeni put zemlje prema članstvu u NATO savezu.
Govoreći pred partnerima, Komšić je naglasio da put BiH ka NATO-u nije nova inicijativa – već je davne 2001. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila Deklaraciju koja je rezultirala Zakonom o odbrani i obavezom svih institucija da ispune kriterije za punopravno članstvo. Podsjetio je da je BiH još 2009. podnijela zahtjev za MAP, a 2018. godine dobila poziv, nakon čega su uslijedili godišnji Programi reformi.
“Isti sadržaj Programa reformi ponavljamo godinama, od 2019. do danas. Vrijeme je da NATO u svojim narednim evaluacijama precizno naznači obaveze koje BiH mora ispuniti”, poručio je Komšić.
Pohvalio je doprinos BiH u NATO misijama u Afganistanu i Iraku, kao i učešće u mirovnim operacijama UN-a, te vojnu interoperabilnost OSBiH koja je, kako je naveo, ocijenjena izuzetno visoko. Ipak, upozorio je da trenutna unutrašnjopolitička situacija izazvana presudom protiv Milorada Dodika predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov.
“Radi se o pravosudnom postupku koji se pokušava politički relativizirati. To nije dijalog, to je udar na sigurnost. Ne postoji nijedan politički dogovor koji može derogirati presude pravosuđa”, naglasio je.
U tom kontekstu podsjetio je i na Rezoluciju 1575 Vijeća sigurnosti UN-a iz 2004. godine kojom se potvrđuje da NATO i EUFOR preuzimaju pravne obaveze nekadašnjeg SFOR-a, istakavši:
“Podsjećam da su snage SFOR-a 2001. godine promptno reagovale u slučaju ‘Hercegovačke banke’ i pokušaja stvaranja ‘Hrvatske samouprave’. Sličan pravni okvir postoji i danas.”
U drugom dijelu obraćanja, Komšić je ukazao na finansijska ograničenja u sektoru odbrane.
“BiH izdvaja svega 0.95% BDP-a za odbranu. Glavni krivac za to je Fiskalni okvir koji državnom budžetu postavlja granicu od 500 miliona eura, iako bi realno trebao biti blizu 15 milijardi. Bez ukidanja tog okvira, ne možemo ispuniti NATO kriterij od 2% BDP-a za odbranu.”
Pozvao je saveznike da pažnju usmjere ne samo na vojne, nego i na političke kriterije MAP-a, jer je, kako je rekao, vladavina prava pred ozbiljnim udarima.
“Zemlja u kojoj 70% građana želi članstvo u NATO-u ne može biti talac političkih blokada od strane jednog člana Predsjedništva ili tri delegata u Domu naroda. Zato tražim od NATO-a da poseban fokus usmjeri na demokratiju i pravnu državu”, zaključio je Komšić.
