Konzorcijum Logistika BiH: Evropa ide naprijed, a BiH kasni s reformama
Tvrde da je nepripremljenost za ICS2 rezultat godina odgađanja i izostanka digitalizacije
Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine upozorio je da problemi koje je donijela puna primjena evropskog sistema ICS2 nisu nastali preko noći, već su posljedica višegodišnjeg izostanka priprema, sporih reformi i kašnjenja u digitalizaciji transportnog i carinskog sektora.
U saopćenju navode da se godinama upozoravalo na dolazak novih evropskih procedura, digitalnih sistema i zahtjeva koje nameće Evropska unija, ali da su domaće institucije i dalje nespremno dočekale njihovu punu primjenu.
Prema njihovim riječima, Bosna i Hercegovina je nekada bila među vodećim državama regiona u razvoju i implementaciji NCTS sistema, a domaći stručnjaci učestvovali su i u edukaciji kolega iz susjednih zemalja.
Danas je, kako navode, situacija potpuno drugačija.
„Dok su države kojima smo prenosili iskustva implementirale nove faze razvoja, integrisale procedure i pripremile svoje privrede za digitalnu transformaciju, Bosna i Hercegovina je ostala zarobljena u sporim procedurama, beskrajnim raspravama i prebacivanju odgovornosti“, poručili su iz Konzorcijuma.
Naglašavaju da Evropska unija neće zaustavljati svoje procese zbog država koje nisu završile pripreme za nove sisteme.
„ICS2 nije nastao jučer. NCTS nije uveden preko noći. eFTI, eCMR, sigurnosne deklaracije i digitalni carinski sistemi razvijaju se više od deset godina. Danas samo gledamo rezultate dugoročnog planiranja, ulaganja i odgovornog rada“, navodi se u saopćenju.
Posebno su ukazali na problem nedovoljne digitalizacije u Bosni i Hercegovini, ističući da se veliki broj procedura i dalje zasniva na papirnoj dokumentaciji i ručnim postupcima.
Kao primjer navode zemlje regiona koje su, prema njihovoj ocjeni, znatno brže napredovale u modernizaciji sistema. Ističu da su Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora ranije implementirale ključne digitalne procese i ostvarile vidljive rezultate.
Iz Konzorcijuma podsjećaju i da je Vijeće ministara BiH donijelo određene odluke o razvoju novih BIP graničnih prelaza, ali upozoravaju da se ozbiljniji efekti teško mogu očekivati prije 2027. godine.
Poseban problem, kako navode, predstavljaju troškovi koje prevoznici svakodnevno trpe zbog čekanja na granicama i administrativnih zastoja.
„Danas je potpuno realno govoriti o minimalno 40 EUR po satu čekanja. Ako vozilo izgubi 12 sati zbog administracije, zastoja, neefikasnosti ili loših procedura, trošak iznosi najmanje 480 EUR. To više nije procjena. To je ekonomska činjenica“, upozorili su.
Zaključuju da problemi u transportnom sektoru ne mogu biti riješeni naredbama i administrativnim pritiscima, već isključivo dugoročnim planiranjem, ulaganjima i odgovornim radom svih nadležnih institucija.
