Koridor Vc: Problemi sa trasom, otpor građana i sporni odnosi s evropskim standardima
Najveći infrastrukturni projekt EU u BiH suočen s ekološkim, imovinskim i društvenim kontroverzama
Izgradnja Koridora Vc, ključnog cestovnog projekta Europske unije u Bosni i Hercegovini, suočava se s ozbiljnim izazovima. Ovaj infrastrukturni zahvat, koji se prostire na oko 330 kilometara, trenutno je dovršen tek u trećini ukupne dužine. Radovi na više dionica su u toku, a njihovo finansiranje osigurano je kroz preko tri milijarde eura putem zajmova i bespovratnih sredstava EU, EIB-a i EBRD-a.
Međutim, najteži dio izgradnje tek predstoji – izgradnja tunela kroz masiv Prenja, koji je planiran kao dio budućeg nacionalnog parka “Čvrsnica-Čabulja-Vran”, iako područje još nema formalni status zaštite. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je krajem 2024. godine započelo inicijativu za proglašenje ovog prostora zaštićenim.
Sporovi južno od Mostara
Još početkom 2000-ih, kao preferirana ruta razmatrana je trasa koja bi išla kroz naseljena i poljoprivredno aktivna područja doline Neretve, uz rijeke Bunu i Bunuicu, te u blizini turistički atraktivnog Blagaja. Nakon otpora građana 2011. godine, ponuđena je alternativa preko Podveleža, ali je političkim odlukama ta opcija odbijena, navodi se u izvještaju Bankwatch Networka.
Uprkos protivljenju lokalnog stanovništva, 2017. godine usvojena je projektna dokumentacija koja se vraća na trasu kroz dolinu. Time je, tvrde iz Bankwatcha, narušen princip transparentnosti i participacije javnosti, koji su dio standarda EU i EBRD-a.
Aktivistkinja Amna Popovac iz udruge Eko Dvogled prisjetila se:
“Ljudi su tek tokom prezentacije u Blagaju saznali da će autocesta prolaziti preko njihovih njiva, kuća i vikendica.”
Prigovori, žalbe i nepokrenute rasprave
Godine 2020., mještani iz pogođenog područja uložili su žalbu Mehanizmu za odgovornost EBRD-a (IPAM), ukazujući na izostanak adekvatnih konsultacija, zanemarivanje ranjivih grupa i lošu procjenu bioraznolikosti. IPAM je u januaru 2024. priznao da su prekršena interna pravila EBRD-a te je preporučio ponovno razmatranje trase.
EBRD je, međutim, istakao da promjena trase nije moguća bez saglasnosti JP Autoceste FBiH i entitetskih institucija, koje odbijaju bilo kakvu korekciju. Istovremeno, banka je u decembru 2023. odobrila novi kredit od 220 miliona eura za mostarsku zaobilaznicu dugu 15 kilometara.
Bankwatch je u martu 2024. obavio terensko istraživanje na području Mostara i Konjica. Stanovnici s juga Mostara izražavaju zabrinutost zbog gubitka imovine, pristupa vodi i narušavanja životnog prostora koji im je naslijeđen i od kojeg žive. Iako su se brojni građani vratili nakon rata, pojedini službeni dokumenti njihova naselja prikazuju kao napuštena.
Fidanka Bacheva-McGrath iz CEE Bankwatcha upozorava:
“Ignorišu se prava ljudi koji žive i 500 metara od trase, iako i oni imaju pravo na zaštitu.”
U decembru 2024. predstavljeno je novo “mapiranje osjetljivosti”, nakon čega je 20 porodica koje žive do 250 metara od trase podnijelo dodatne žalbe EBRD-u u aprilu 2025.. Oni tvrde da se zemljište otkupljuje parcijalno, da su izloženi pritiscima i da im se onemogućava da iznesu svoje stavove.
Nove kritike i problemi na dionici Prenj – Mostar
Ni trasa kroz Prenj nije prošla bez sporova. Mještani sela Podgorani protive se izgradnji vijadukata iznad svojih kuća i predlažu alternativne pravce, koji nisu ni razmotreni. Lokacije poput Bijele doline, kandidata za Natura 2000 područje, te Zlatar i izvori podzemnih voda, nisu adekvatno istražene.
Poseban slučaj zabilježen je u Tešnju, gdje je radi odlaganja otpada iz tunela iskrčeno 18 hektara zaštićene šume, što je u suprotnosti sa zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Usklađenost sa EU standardima – nužna, ali dovedena u pitanje
S obzirom na visinu investicija koje uključuju i sredstva EU, EIB-a i EBRD-a, zahtijeva se dosljedno poštivanje evropskih normi iz oblasti okolišne i društvene zaštite. U suprotnom, prijete pravne i finansijske posljedice.
U nedavno objavljenom izvještaju Bankwatcha jasno je navedeno:
“Radi se o ljudskim životima, prirodnim dobrima i vjerodostojnosti EU-a. Promjena trase južno od Mostara i kroz Prenj, kao i istinske javne konsultacije, ključni su ako se želi izbjeći daljnje kašnjenje i financijske posljedice.”
