COVID-19 okrenuo je život naopačke, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Nevidljivi neprijatelj iz dana u dan odnosi živote, ali se malo ili nikako govori o tome da koronavirus indirektno utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Samo u prvih 15 dana aprila zabilježena su dva samoubistva Covid pacijenata.
Skočili u smrt
Pacijentica V. K. (53) stradala je 12. aprila, nakon što je skočila s trećeg sprata zgrade Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) u Banjoj Luci.
Kako je tada saopćeno, V. K. je dan ranije hospitalizirana u Covid odjeljenje na trećem spratu Centralnog medicinskog bloka UKC-a Republike Srpske. Tri dana poslije, 15. aprila, s prvog sprata Infektivnog odjela Kantonalne bolnice u Bihaću skočio je 59-godišnji pacijent iz Velike Kladuše koji se, također, liječio od koronavirusa.
Skoro identičan slučaj dogodio se 17. novembra prošle godine u Sarajevu, kada je jedan pacijent starije životne dobi izvršio samoubistvo u Klinici za plućne bolesti KCUS-a Podhrastovi. Strah i osjećaj izoliranosti oboljele tjeraju na očajnički čin. Psihologinja Alma Mahmutović kaže da je virus preko noći ušao u naše živote te nam promijenio organizaciju života.
– Da bismo sačuvali zdravlje, postali smo robovi prisilnih mjera – kaže Mahmutović.
Prema njenim riječima, psiholozi i stručnjaci su upozoravali da će Covid ostaviti dugotrajne posljedice.
– Sam karantin, koji je neophodan, apsolutno se može negativno odraziti na pojedinca i uzrokovati simptome posttraumatskog stresa, depresije, nesanice – kaže Mahmutović.
Alma Mahmutović
Naša sagovornica kaže da ne trebamo zaboraviti ni ekonomski aspekt – gubitak posla, jer se stvara zabrinutost za egzistenciju. Razmišljanje o eventualnom gubitku posla šteti našem zdravlju.
Mahmutović ističe da ni po okončanju širenja virusa problemi neće nestati, jer će ljudima biti neophodna pomoć.
– Dugotrajni problem koji će biti izražen je opsesivno-kompulsivni poremećaj. Dakle, to će biti opsesija zarazama. Ja sam imala nekoliko pacijenata koji su imali probleme s pretjeranim čišćenjem. Uz sve to ide i anksioznost – govori psihologinja i dodaje da mnogi ljudi već pate od anksioznosti, koja je zbog virusa još izraženija.
Društvena izolacija
Ona nadalje kaže da se ne smije zaboraviti ni problem hronične usamljenosti.
– To se iznjedrilo iz društvene izolacije. Moramo biti sami u kućama, imamo restriktivne mjere. Počinjemo razvijati osjećaj nedostatka smisla života, negativne misli i to predstavlja jedan veliki problem – kaže ona.
Mahmutović napominje da bi svaka osoba poslije prebolovanog koronavirusa, pogotovo ako je bila neophodna hospitalizacija, trebala posjetiti stručnjaka.
Strah je okidač koji nas dovodi do neželjenih reakcija. Bilo je slučajeva da se ljudi nisu mogli izboriti s tim da prihvate da uopće imaju COVID-19, pa su izvršili samoubistvo, što govori da je to ozbiljan psihološki utjecaj na pojedinca. Psiholozi su tu, dođite nam, porazgovarajte. Sve nas je uhvatio ovaj nesretni virus – zaključuje Mahmutović
Statistički podaci
Prema statističkim podacima iz entitetskih institucija, u 2020. godini, kada je zvanično i počela pandemija, povećan je broj izvršenih samoubistava u odnosu na godinu ranije. U Bosni i Hercegovini je u 2020. samoubistvo izvršilo 411 osoba, od čega 193 u Federaciji BiH, a 218 u Republici Srpskoj. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS evidentiralo je 218 samoubistava, što je za 7,9 posto više u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima Federalne uprave policije, u prošloj godini su u FBiH zabilježena 193 slučaja samoubistva. Broj izvršenja ovog čina je za 2,6 posto veći u odnosu na 2019. godinu. U prva dva mjeseca 2021. godine u BiH je 65 osoba izvršilo samoubistvo, od čega 31 u RS, a 34 u FBiH piše Avaz.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
