Korpa sve teža, a novčanici sve tanji: Ako gorivo poskupi deset feninga, u prodavnicama sve skoči za pola marke

Litar mlijeka je juče bio marku i sedamdeset, danas je dvije marke. Litra ulja je gotovo sedam maraka. Pakovanje toalet papira koje traje dvije nedjelje je deset maraka. Gorivo više ne smijem ni da gledam, jer znam: ako ono poskupi deset feninga, u prodavnicama će sve da poskupi bar pola marke.

NEMA ZIME

Ovo za Oslobođenje kaže Banjolučanka Nina Tatić, jedna od mnogih koja ne zna kako da se bori sa svakodnevnim poskupljenjima. Prije godinu je, kaže ona, u lokalnom marketu za stotinu maraka mogla da kupi “tri kese robe”, a sad jedva da napuni jednu.

– Godinama kupujem u istoj mesnici i prije nekoliko dana sebi nisam mogla da dođem kad sam vidjela koliko sam zapravo malo mesa uzela za 50-60 maraka. Sada je riba jeftinija od mesa. Kako je moguće da je kilogram pastrmke jeftiniji od kilograma pilećeg bijelog mesa? Ne znam da li će ovo ikada stati, ali znam da bismo mi mogli ako ovo ne prestane, kaže Nina.

I zaista – prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u maju ove godine iznosila je 2.200 KM. Prosječna plata je ovu korpu pokrivala samo – do pola. Porodice u Srpskoj najviše novca u maju su trošile na prehranu (952 KM), potom za stanovanje i komunalne usluge (581 KM), te za tekuće održavanje domaćinstva (113 KM).

– Nabavka obuće i odjeće u maju koštala je 159 KM, higijena i njega zdravlja 95 KM, prevoz 200 KM, te obrazovanje i kultura 85 KM. Prosječna neto plata u RS-u isplaćena u maju iznosi 1.105 KM i veća je za 11 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u aprilu, podaci su Saveza sindikata RS-a.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mart 2022. iznosi 2.448 KM i ona je za 342 KM skuplja od sindikalne potrošačke korpe u istom mjesecu prošle godine. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za januar iznosila je 1.045 KM i to je ujedno posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 43,18 posto.

Za vlast zime nema. U Republici Srpskoj se prave da ovaj problem i ne postoji. Sa druge strane, federalni premijer Fadil Novalić kaže kako je inflacija trenutno najveći ekonomski izazov svugdje u svijetu. On dodaje da je jedan od najvećih prioriteta Vlade FBiH ublažavanje njenih posljedica.

– Prije nekoliko dana sam predložio i Vlada je prihvatila moju inicijativu da izradimo program pomoći kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom. Program ćemo provoditi kao dodatne intervencije uz mjere koje već daju rezultate. Naravno da građani traže i moraju dobiti adekvatan odgovor vlasti na ove teške izazove, ali vlade entiteta su limitirane. Za građane mnogo toga zavisi od odluka sa nivoa države, gdje se odlučuje o eventualnim promjenama PDV-a i ukidanjima akciza, kazao je Novalić.

Bilo bi, dodaje on, svrsishodno da se na državnom nivou donesu odluke o privremenom smanjenju PDV-a na neke od osnovnih životnih namirnica i lijekova. Isto tako, on podržava svako rasterećenje i ublažavanje udara na budžete građana kada su u pitanju cijene goriva, ali o tome se odlučuje na nivou BiH.

– Mi i dalje ograničavamo marže za osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate. Naša Federalna uprava za inspekcijske poslove danonoćno kontroliše provođenje tih Vladinih odluka kako bi se spriječilo ekstraprofiterstvo. Od početka ove godine do sredine juna inspektori su u FBiH izdali više od hiljadu prekršajnih naloga sa ukupnom kaznom od skoro milion maraka, istakao je Novalić.

U strukturi potrošačke korpe iz godine u godinu povećava se učešće prehrane, što samo potvrđuje činjenicu da sve više novca dajemo za hranu. Zaštitnici prava potrošača potvrđuju da je, nažalost, i ono osnovno mnogima postalo luksuz te da se odriču svega da bi preživjeli.

– Poskupljenjima kraja očigledno nema. Nije kriza pogodila samo BiH već sve zemlje svijeta, a mi mnogo teže prolazimo kroz sve ovo, jer smo veoma siromašni. Svi artikli su skuplji od 30 do 50 odsto, u zavisnosti i od opštine do opštine, negdje su razlike i veće. Neke druge zemlje su imale bolje socijalne programe, a kod nas je najugroženija kategorija još ugroženija, rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača Don iz Prijedora Murisa Marić.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da se nestabilnost tržišta može očekivati i dalje, jer je trenutna situacija u svijetu otvorila mogućnosti monopolistima da diktiraju i rade ono šta žele.

– Multinacionalne kompanije su svjesne činjenice da one posjeduju linije snabdijevanja i sve resurse za proizvodnju. Promjena klimatskih uslova uticala je na biljnu proizvodnju koja je osnov i za stočarstvo, tako da su poplave i suše pojedine zemlje dovele u poziciju da nema dovoljnih količina žitarica, krmnog bilja, pa i kafe. Na tržištima gdje nedostaju sve vrste robe nestabilnost je velika, jer se monopolisti igraju sa cijelim svijetom, istakao je Ljuboja.

Nije kriza pogodila samo BiH već sve zemlje svijeta, a mi mnogo teže prolazimo kroz sve ovo jer smo veoma siromašni, kaže Murisa Marić

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a Saša Trivić ističe da je u protekla tri mjeseca svijet bukvalno poludio kada je riječ o rastu cijena. Počelo je, kazao je on, u junu prošle godine rastom cijena željeza, potom su povećane cijene svih sirovina u prehrambenoj industriji za 30 odsto, a negdje čak i duplo.

– To je pokazatelj da količine naštampanog novca u svijetu nemaju pokriće u proizvodima te da su cijene povećane da bi bila napravljena devalvacija vrijednosti novca, smatra Trivić koji je i vlasnik preduzeća Krajina klas u okviru kojeg posluje lanac pekara Manja.

VALJANJE U BLATU

Ističe da su poremećaji napravljeni na svjetskom nivou, te da ovaj rast cijena nije proizveden nestašicom, nego manipulacijama na berzi na koje domaći privrednici ne mogu uticati niti ih mogu zaustaviti.

– Priče da su neki ovdje kod nas iskoristili to ne stoje i volio bih da mi neko da ime i prezime toga ko je tako radio, pa da odemo pregledati. Širenje priče da ovdje može država nešto uraditi mislim da nema nikakvog smisla, samo ćemo gurnuti politiku da se valja u blato, zaključio je Trivić.