Košarac: Hrvatska će pred ESPOO komitetom morati detaljno obrazložiti postupke o Trgovskoj gori
Implementacioni komitet ESPOO konvencije zatražio zvanična pojašnjenja Zagreba prema BiH
Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Staša Košarac izjavio je da su iz Implementacionog komiteta ESPOO konvencija stigle, kako je naveo, ohrabrujuće vijesti u vezi s planiranom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovska gora. Prema njegovim riječima, Komitet je od Hrvatska zatražio da zvanično i detaljno objasni svoje postupanje prema Bosni i Hercegovini.
„Iz Implementacionog komiteta ESPOO konvencije stigla nam je ohrabrujuća vijest u vezi sa problematikom izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori. Naime, ovaj komitet je na prošloj sjednici zatražio od Hrvatske da zvanično i detaljno objasni svoje postupanje u odnosu na BiH povodom Trgovske gore“, rekao je Košarac.
On je pojasnio da se od Hrvatske, između ostalog, traži da objasni zbog čega Bosni i Hercegovini nije dostavila traženu dokumentaciju, na koji način su uzete u obzir primjedbe BiH na Studiju uticaja na životnu sredinu, kao i da detaljno obrazloži proces izbora lokacije za skladište radioaktivnog otpada, uključujući moguće alternativne lokacije i način konsultovanja BiH.
Košarac je podsjetio da je Bosna i Hercegovina 1. aprila pokrenula formalni postupak protiv Hrvatske pred Implementacionim komitetom ESPOO konvencije.
„U detaljno obrazloženoj predstavci, sa stotinama stranica priloženih materijala, istakli smo višestruka kršenja ESPOO konvencije od strane Hrvatske. Implementacioni komitet je prihvatio da uzme u razmatranje ovu predstavku, te je pozvao Hrvatsku na odgovor. Hrvatska je dala svoj odgovor 21. avgusta, nakon čega je ove podneske razmatrao Implementacioni komitet na pomenutoj sjednici“, naveo je Košarac.
Prema izvještaju sa sjednice, obje strane su dobile pitanja na koja su trebale odgovoriti do 15. decembra. Košarac je istakao da je BiH svoje odgovore dostavila u predviđenom roku, uz dodatno obrazloženje razvoja činjeničnog stanja nakon podnošenja predstavke.
„Dovoljno je napomenuti da je Hrvatska od Implementacionog komiteta dobila zahtjeve za odgovorima i pojašnjenjima u pogledu desetina različitih pitanja, dok je BiH dobila samo dva pitanja. Ova pitanja pokazuju da je Implementacioni komitet savjesno i brižno razmatrao predstavku BiH, te da je Hrvatskoj postavio pitanja na koja godinama izbjegava da da odgovore“, rekao je Košarac.
Najavio je da će podnesci obje strane biti razmatrani na narednoj sjednici ESPOO komiteta u februaru, dok je planirano da Bosna i Hercegovina i Hrvatska usmeno iznesu svoje stavove na sjednici u Ženevi 2026. godine.
