Krivična djela u izboru nove Vlade RS: Od napada na ustavni poredak do lažnog predstavljanja
Nelegalno imenovanje mandatara otvara prostor za krivičnu odgovornost
Izbor nove Vlade Republike Srpske na prijedlog Milorada Dodika, kojem je pravosnažnom presudom oduzet mandat predsjednika RS-a, otvorio je ozbiljna pitanja o krivičnoj odgovornosti.
Sam čin predlaganja mandatara od strane osobe koja nema ustavno pravo da obavlja funkciju predsjednika predstavlja kršenje ustavnih i zakonskih odredbi.
Ovim postupkom Dodik je, suprotno Ustavu RS-a i presudi Suda BiH, nastavio da se ponaša kao da obavlja funkciju predsjednika, čime je doveo do širenja kruga neustavnosti. Nelegalno imenovanje mandatara Save Minića povlači za sobom i sve ministre koji su prihvatili dužnosti u novoj vladi, jer su postavljeni na temelju neustavnog procesa.
U ovakvim okolnostima prepoznaje se više potencijalnih krivičnih djela. Prije svega, radi se o napadu na ustavni poredak i neizvršavanju presuda Suda BiH, što je predviđeno Krivičnim zakonom BiH. Istovremeno, u zakonodavstvu RS-a mogu se identifikovati elementi krivičnog djela lažnog predstavljanja, s obzirom na to da Dodik nastupa u ulozi predsjednika, iako to zakonski nije.
Situacija postaje još složenija ukoliko nova vlada počne donositi odluke i sprovoditi ih u praksi, jer bi se time pravna neustavnost dodatno produbljivala i proširivala. U tom slučaju, odgovornost ne bi ležala samo na Dodiku i mandataru, nego i na svim članovima kabineta koji bi svojim djelovanjem učestvovali u provođenju odluka protivnih ustavnom poretku.
Očekuje se da bi nadležna tužilaštva, posebno Tužilaštvo BiH, trebala reagovati i otvoriti istrage po osnovu navedenih krivičnih djela. Time bi se razjasnilo da li će institucije uopšte reagovati na ovakvo stanje ili će, kao i ranije, izbjeći postupanje. Jasno je, međutim, da je izbor nove vlade RS stvorio pravni presedan koji može imati ozbiljne posljedice ne samo po politički sistem, nego i po vladavinu prava u cijeloj državi.
