Kuknjava direktora EP BiH: “Projekti se zaustavljaju npr. zbog leptira ili mrava”
Direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Sanel Buljubašić se ranije ove sedmice, govoreći o stanju u ovoj javnoj kompaniji, osvrnuo i na samu proizvodnju električne energije. Kao hroničnom potrebom ovog preduzeća je istakao hidroelektrane.
“Proizvodnja struje u narednom periodu u hidroelektranama minimalno mora biti 100 megavata (MW). Posebno mislim na Drinu i Bosnu”, dodaje.
Smatra da bi izgradnja hidroelektrana bila mnogo lakša da ne postoje ekološka pitanja i da bi ih vjerovatno neko izgradio i prije aktuelne uprave EP BiH.
“Poslije rata do danas izgradili smo samo Vjetroelektranu Podveležje 48 MW. I to je sve. Skoro sve ostalo što koristimo je iz prošlog stoljeća. Na svakom sastanku, moje je nastojanje, uvažavajući ekologiju i stavove udruženja građana: Ili ćemo graditi (energetska postrojenja) ili ćemo uvoziti i kupovati električnu energiju. Za opciju sam da trebamo graditi i proizvoditi za vlastite potrebe da budemo nezavisni, bar kada su u pitanju vlastite potrebe i potrošnja”, poručio je Buljubašić.
Mišljenja je da se izgradnja energetskih postrojenja može ubrzati donošenjem posebnog zakona, kao što je to slučaj za autocestu Koridor 5C.
Elektroprivreda BiH u 2023. poslovala s gubitkom od 331 milion KM
“Na Koridoru 5C, koliko znam, donosi se zakonski okvir za samo jednu njegovu dionicu i rješavaju se imovinski odnosi i sve ostalo”, naglasio je.
Istakao je koliko je kompleksna izgradnja energetskih postrojenja zbog ekoloških pitanja.
“Mi rješavamo na način da moramo proći od mjesne zajednice, preko jedinice lokalne samouprave, kantona, do Federacije Bosne i Hercegovine. Kada uspijete to završiti, onda se dođe do kreditora koji ponovo pitaju ekologe jer su tamo vidjeli nekog leptira na Vlašiću, koji nije viđen 100 godina i samo su ga vidjeli, nisu ga uspjeli ni fotografisati”, naveo je.
Onda Federalno ministarstvo okoliša i turizma dobije, kako je izjavio, pritužbu da tu ne treba raditi ništa više dok se ne napravi analiza šta će se uraditi s tim leptirom.
“Ili recimo kada stavimo našu vjetroelektranu, stavimo jedan generator, presijecamo put mrava. Baš tuda mravi prolaze, a malo ispod našeg platoa gradi se privatna elektrana i tu mravi ne prolaze. Nema ni leptira. Nema ništa. Zašto je EP BiH kao javna kompanija, koja je od interesa za FBiH, koja treba biti od interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, u podređenom položaju”, pitao je.
Direktor EP BiH Buljubašić je mišljenja da je mnogo pametnije u budućnosti graditi hidroelektrane, bez obzira na klimatske promjene koje utječu na količinu padavina.
“Ako nas je Evropska unija prinudila da moramo zatvoriti termoelektrane, onda kako proizvoditi električnu energiju!? Možemo upravljati određenom količinom vode u jezerima, što nije slučaj sa Suncem i vjetrom. Puno je stabilnije s hidroelektranama, nego sa solarnim elektranama i vjetroelektranama”, zaključio je.
Podsjećamo, Buljubašić je istakao i to da gubitak EP BiH za prošlu godinu iznosi 331 milion KM te da je to dobrim dijelom uzrokovano gubicima u rudnicima Kreka, Zenica i Gračanica.
