Ljudi zatvaraju svoje farme u BiH i odlaze vani

Sve su glasnija upozorenja da bi se već iduće godine broj farmi u BiH mogao prepoloviti. Život u ovoj zemlji odavno je težak, međutim, pandemija je razgolitila sve manjkavosti i zato nije iznenađenje što su ove godine, koja još nije završila, deseci hiljada ljudi svoj dom pronašli negdje vani, piše Večernji list BiH.

Uništavanje domaćeg agrara

Vladimir Usorac, jedan od vodećih ljudi poljoprivrednih udruga u BiH, ističe da zemlju čekaju velika poskupljenja jer domaćeg mesa više nema. – Ljudi kolju stoku jer im je potrebna hrana za zimu, a cijene mlijeka i mesa su niske. Čim nema domaćeg, cijene drastično rastu. Sve je to posljedica uništavanja domaćega agrara, a kad ga na kraju unište, cijene će biti kao u Rumuniji, mlijeko će stajati 4 eura – kazao je.

– Ne trebamo se zavaravati. Nikad nismo stali na noge kako treba, a danas je poljoprivredna proizvodnja toliko neisplativa da sami ne znamo zbog čega se još bavimo tim poslom. Prije rata domaće nas je praktički prehranjivalo, onda je došao rat, koji je zaustavio sve procese, i zatim, umjesto oporavka jer se prestalo pucati, rat se nastavio drugim sredstvima, a oni koji vide da on nikad neće prestati, zatvaraju svoje farme, rasprodaju sve i odlaze vani. Bilo je velikih pokušaja u BiH da se poljoprivredu malo oživi, ali tu je potrebna dugoročna strategija. Ljudi su umorni. Pričamo kako se farme zatvaraju. Moguće je da će se prepoloviti dogodine. Ostat će oni veliki igrači koje će spašavati izvoz, a ostale ne očekuje svijetla budućnost

Stava je da je u RS-u bolji odnos prema poljoprivrednicima. – Gledajte, ako živite u plodnoj Hercegovini, lako je moguće da na svom imanju imate izvorište, da ispod teče voda. Međutim, ako želite doći do te vode, napraviti bunar ili na neki način crpiti to bogatstvo, trebat će vam novca i novca, ili da preciziramo, vi nemate taj novac kako biste investirali, a nigdje nisam vidio neki poziv da neka razina vlasti potiče takve projekte koji bi pospješili poljoprivredu.

  Studenti iz Tuzle prevareni: Apsolventske slike platili u februaru, a još ih nisu dobili!

U RS-u već 7 godina investiraju u sisteme za navodnjavanje i od 2014. su uložili 45 miliona KM. Jednostavno, izlazi se u susret poljoprivrednim proizvođačima jer je njihova politika svjesna, ako se sve zatvori, državu će prehranjivati ti poljoprivrednici. Kod nas je od danas do sutra. Na papiru sve izgleda uređeno, u praksi je katastrofa – ispričao je.

Ono što je preostalim farmerima problem je i činjenica da neće imati čime hraniti stoku. Primjerice, kukuruz je podbacio za 70 posto u odnosu na ranije.

Suše ostavile traga

Farmeri ističu da će BiH ostati bez domaće hrane u sljedeće dvije godine, a Goran Mitrović, vlasnik farme i tvornice stočne hrane, ističe da će poskupljenje stočne hrane poskupiti sve, a zbog loše situacije dogodine bi moglo biti još gore. – U sljedećoj sjetvi bit će zasijano manje površina pod kukuruzom – naglasio je. Još ljetos su iz Seljačkog saveza Federacije BiH za Večernji list govorili o cijenama koje su otišle za 100 posto, posebno uljarica i žitarica, a analizirajući ih od tada, vidljivo je da one stalno rastu. Kukuruz je skuplji 100 posto, soja 50 posto…

– A ove godine imamo suše u Južnoj Americi i ostale probleme – kazali su nam tada, a upravo su tamošnje suše, a prije toga mrazovi, razlog i za poskupljenje kafe koja je već poskupjela od 10 do 15 posto, a na kraju godine ukupno poskupljenje trebalo bi iznositi oko 25 posto. Iako je od početka pandemije vidljiv rekordan rast uzgoja hrane za vlastite potrebe, pitanje je koliko je to dovoljno. – Zadovolje se neke osnovne potrebe, ali opet bez odlaska na tržnicu ne može se funkcionirati tokom cijele godine. To je itekako pohvalno, ali potrebna nam je masovnija proizvodnja. Imamo zemljišta koja su zarasla u korov. Vidi se na njima da su zdrava i bogata mineralima, ali su zapuštena i na njima ne raste ništa osim drače i korova.

  Na 100 KM povišice, poslodavcu dvadesetak maraka obaveza

Vraćam se opet na prijeratno razdoblje, kada su ljudi bili ogorčeni ako netko ne bi svoju zemlju navrijeme obogatio poljoprivrednim kulturama ili još gore, da ništa na njoj nije radio. Ali opet, problem je u tome što proizvođačima u ovoj zemlji ništa nije osigurano. Ljudi su razočarani u sistem, ne računaju da uopće mogu dobiti poticaje jer oni se “dijele svojima”, teško pronalaze tržište, a malima izvoza nema. Problemi su trajna kategorija i vrte se u krug – naglašava poljoprivrednik s kojim smo razgovarali.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u prvih šest mjeseci ove godine iselilo se 85 hiljada osoba. Svi statistički pokazatelji uglavnom su negativni. Vremena nade i vjere u bolje sutra za većinu građana odavno su prošla. I nije iznenađenje što farmeri najavljuju najveće zatvaranje farme upravo iduće godine. Već sada vlada uvjerenja da bi iduće godine pandemija mogla ili stati ili stagnirati, što će mnogima biti izvrsna prilika da stave ključ u bravu i krenu tamo gdje će se njihov rad cijeniti…


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79