Lockdown je bio monumentalna pogreška, ne smije se ponoviti

Lockdown će se smatrati “monumentalnom pogreškom globalnih razmjera” i nikad se više ne smije ponoviti, rekao je znanstvenik koji savjetuje britansku vladu o infektivnim bolestima, prenosi Index.

Mark Woolhouse je izjavio da je lockdown bila “panična mjera”, ali i priznao da je u to vrijeme bio jedina opcija zato što “nismo mogli smisliti ništa bolje”. Bila je to gruba mjera koja ne uzima u obzir razine rizika za različite pojedince, rekao je profesor Sveučilišta u Edinburghu, smatrajući da se “u ožujku koncentriralo na škole umjesto da se usredotoči na domove za skrb o starijima”, piše britanski tabloid Express.

Profesor epidemiologije zaraznih bolesti kaže da se vlada sada mora fokusirati na povećanje broja testova i nastojanje da na siguran način otvori društvo, a ne da ga nastavi ograničavati. Prof. Woolhouse, član Skupine za pandemijsku gripu, koja savjetuje vladu, izjavio je sljedeće:

“Lockdown je bila panična mjera i vjerujem da će povijest reći da je pokušaj kontrole covida-19 kroz lockdown bila monumentalna pogreška globalnih razmjera, odnosno da je lijek bio gori od bolesti. Nikad više ne želim vidjeti lockdown na nacionalnoj razini. Uvijek je to bila privremena mjera koja je samo odgodila fazu epidemije koju sada vidimo. Nikad ništa temeljito nije mogla promijeniti, koliko god da se smanjio broj slučajeva, a sada znamo više o virusu i o tome kako ga pratiti pa se ne bismo više trebali naći u istoj poziciji.”

“Šteta koju čini lockdown je u najmanju ruku jednaka šteti koju čini covid-19”

“Apsolutno se nikad ne bismo trebali vratiti na situaciju da se djeca ne mogu igrati ili da ne idu u školu. Vjerujem kako će se pokazati da je šteta koju lockdown čini našem obrazovanju, pristupu zdravstvenoj skrbi i mnogim aspektima naše ekonomije i društva, u najmanju ruku jednaka šteti koju čini covid-19”, naglasio je Woolhouse te dodao da bi vladino savjetodavno tijelo za covid-19 (Sage) trebalo imati članove i iz drugih područja.

To bi savjetodavnom odboru omogućilo bolje razumijevanje učinaka lockdowna na cijelo društvo.

“Pretpostavljam da trenutačno više ljudi trpi štetu od kolateralnih učinaka lockdowna nego covida-19. Zato nam treba širi spektar ljudi u vladinom savjetodavnom odboru te jednaki doprinos ekonomista kako bi se procijenila šteta na dohodak, radna mjesta i sredstva za život, obrazovnih stručnjaka kako bi se procijenila šteta po djecu i specijalista po mentalno zdravlje kako bi procijenili razinu depresije i tjeskobe posebice kod mlađih ljudi, kao i psihologa za procjenu učinaka nemogućnosti odlaska u kazalište ili na nogometne utakmice”.

“Zalagao sam se za lockdown kao kratkoročnu mjeru”

Prof. Woolhouse je rekao kako se tijekom lockdowna nadao da će zajednički napori svjetskih znanstvenika dovesti do spoznaje kako se nositi s virusom. Ali to se nije dogodilo.

“U to vrijeme zalagao sam se za lockdown kao kratkoročnu hitnu mjeru zato što nisam mogao smisliti ništa bolje, ali uvijek je bilo jasno da ćemo onog trenutka kad počnemo ublažavati mjere ponovno imati porast infekcija na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Moja je nada bila da ćemo naučiti kako se bolje nositi s virusom pa lockdown više neće biti neophodan.”

“Ali nismo puno postigli u potrazi za održivom alternativom lockdownu. Brine me to što previše ljudi koji su bili uključeni u upravljanje pandemijom misli da će se ona nekako ugasiti. Ja to ne očekujem. Ne bih čekanje cjepiva nazvao strategijom. To je nada, a ne strategija. Ali moramo nastaviti s pružanjem alternative lockdownu.”

“Bilo kakva ograničenja trebala bi biti promišljena”

Woolhouse je rekao da će bolje razumijevanje tko je zapravo u riziku zbog virusa omogućiti bolja rješenja. Bilo kakva ograničenja trebale bi biti “promišljene mjere” i trebale bi štititi one kojima je to potrebno te istodobno dopustiti svima da žive slobodnije. Kao primjer je rekao da zatvaranje škola nije bila epidemiološki razumna stvar.

“Dokazi pokazuju da djeca vrlo rijetko prenose zarazu odraslima i da nema nijednog dokumentiranog primjera da je dijete zarazilo učitelja u školi. Ali tijekom ove pandemije vrlo loše smo komunicirali stvarni rizik od zaraze po pojedince. Umjesto da se koncentriramo na škole, trebali smo se fokusirati na domove za skrb. Nismo razmišljali gdje je pravi rizik, nego samo kako suzbiti virus. Trebali bismo otvoriti škole, pomno pratiti sva žarišta virusa i imati spreman učinkoviti plan kako se nositi s njima kad se pojave.”

“Moramo prihvatiti da će žarišta biti ako želimo ublažiti mjere”

“Suština je da moramo prihvatiti da će biti žarišta ako želimo ublažiti mjere. Moći ćemo se nositi s tim ako se ne otvorimo previše i ako ponovno ne završimo u panici. Dok budemo ukidali ograničenja, najvažnije je zaštititi ljude kojima je to potrebno, posebice one starije od 70 godina ili one s prethodnim zdravstvenim stanjima. Ne postoji jedna mjera za sve i svakoga. Moramo zaštititi one koji su u najvećem riziku i osigurati da potpora bude spremna. Onda možemo ponovno procijeniti ravnotežu između kontrole virusa i štete koju lockdown uzrokuje općem gospodarstvu i društvu.”

Woolhouse vjeruje da je jedino dugoročno održivo rješenje u testiranju koje se već pokazalo isplativo u svijetu sporta. On ističe da je Premier liga pokazala da testiranje može omogućiti održavanje događaja koji su se prije samo nekoliko mjeseci činili nemogućim. Primjena istog načela u većim razmjerima pomogla bi britanskoj naciji da se vrati na noge.

“Izazov koji je pred nama je asimptomatski prijenos zaraze, posebice kod mlađih dobnih skupina koje možda nemaju simptome”, rekao je.

“Rješenje je u većem broju testova”

Odgovor je u većem broju testova. Woolhouse kaže da treba uključiti i škole zato što bi to učvrstilo uvjerenje da je njihovo otvaranje sigurno, iako je rizik od prijenosa s djece manji, kao što je manji rizik od teških oblika bolesti kod djece.

“Zdravstveni radnici, djelatnici domova za starije i socijalni radnici se testiraju. Testiranje učitelja u školama i sveučilištima treba provesti kao da se radi o Premier ligi, koja je iskoristila testiranje kako bi pokrenula i provodila svoju osnovnu djelatnost. Ljudi kažu da su troškovi testiranja problem, ali troškovi neaktivnosti su apsolutno enormni zato što ne možemo otvoriti društvo.”

“Premier liga provela je 40.000 testova kako bi održala posljednju seriju utakmica i to je bilo uspješno. To bi trebalo biti mjerilo. Ako se na siguran način možemo baviti nogometom, onda s istim režimom testiranja možemo upravljati poduzećima i školama. Škole i poduzeća moraju razmišljati poput Premier lige. Troškove treba podmiriti.”


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79