Manja dobit, ali mikrokrediti cvjetaju – narod se sve više zadužuje
Mikrokreditne organizacije u Republici Srpskoj u prvom polugodištu ove godine ostvarile su dobit od 21 milion maraka, što je čak 17 miliona manje nego lani. Ipak, ekonomisti naglašavaju da sektor ostaje stabilan i bilježi rast, jer su krediti i aktiva povećani, a portfelj zdrav.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, pad profita rezultat je izostanka jednokratne zarade od prodaje dionica, koja je prošle godine značajno uvećala bilanse.
Ukupna bruto aktiva mikrokreditnih organizacija na polugodištu iznosila je 802 miliona KM, što je 10 posto više nego krajem 2024. godine. Bruto krediti porasli su na 721 milion KM, za 60 miliona maraka ili 9 posto više u odnosu na kraj prošle godine.
Stabilnost sektora potvrđuje i činjenica da 96,4 posto portfelja čine krediti bez kašnjenja, dok su dospjela potraživanja svedena na svega 0,45 posto.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja naglašava da su mikrokrediti uvijek u porastu kada životni standard pada i kada su građani suočeni s inflacijom.
„U kriznim vremenima tražnja za mikrokreditima raste. To je trend koji traje godinama – nekad brže, nekad sporije, ali zavisi od općeg ekonomskog ambijenta“, kaže Ljuboja.
On podsjeća da su banke i mikrokreditne organizacije u stalnom „takmičenju“. Kada banke snize kamatne stope i olabave uslove, građani se češće okreću njima, dok u suprotnom rastu mikrokrediti, iako su skuplji.
„To su ciklične promjene koje zavise od šire ekonomije i životnog standarda. Ipak, bez obzira na turbulencije, mikrokreditne organizacije i dalje posluju veoma dobro“, ističe Ljuboja.
Prema njegovim riječima, broj mikrokreditnih organizacija u RS-u već godinama ostaje približno isti. Nakon „booma“ od prije desetak godina, sada se eventualno pojave jedna ili dvije nove, koje brzo nestanu ili se spoje sa već postojećima.
