Mehmedović tvrdi: Predloženi zakon o VSTV-u krši Ustav i udaljava BiH od Evrope

Sporni član zakona otvara pitanje ustavnosti i etničkih kvota

Predloženi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, jedan od ključnih zahtjeva Evropske unije, prema riječima Šemsudina Mehmedovića predstavlja dokument koji je istovremeno „neustavan i antievropski“.

Mehmedović, zastupnik u Parlamentu BiH i predsjednik stranke Naprijed, tvrdi da je nacrt pripremljen mimo evropskih standarda, s ciljem političkog pogodovanja HDZ-u i SNSD-u.

On podsjeća da je ovaj zakon najavljen kao reformski iskorak ka Evropskoj uniji, ali smatra da je predlagač – državni ministar pravde Davor Bunoza – izbjegao obavezu stvarnog usklađivanja s praksom Venecijanske komisije i Ustavom BiH. Prema njegovim riječima, prioritet nije bio evropska reforma, nego politička pogodnost.

“Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom Vijeću Bosne i Hercegovine je na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Njegov predlagač je državni ministar pravde Davor Bunoza, HDZ-ov ministar, koji tzv. ‘evropske zakone’ predlaže u skladu sa evropskim standardima, već mu je isključivo važno da su suštinski prihvatljivi za strateške partnere HDZ i SNSD”, istakao je Mehmedović.

Najspornijom smatra odredbu kojom se uvodi obavezna etnička struktura VSTV-a, potpuno suprotna Ustavu BiH.

“Predloženi Zakon o VSTV-u odstupa od većine primjedbi Venecijanske komisije, a što je još važnije od toga, njim se krši Ustav Bosne i Hercegovine, jer je članom 4. stav 5. Nacrta, propisano da sastav Vijeća VSTV-a u pravilu odražava sastav naroda u Bosni i Hercegovini u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, pri čemu se navodi da u Vijeću mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih.”

On navodi da je takva formulacija u direktnoj suprotnosti s ustavnom odredbom koja propisuje popisni princip reprezentacije.

“Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine”, navodi Mehmedović, podsjećajući na realni nacionalni omjer i matematički ispravan raspored članova VSTV-a.

Tako, ističe, realni sastav bi morao biti: deset Bošnjaka, šest Srba, tri Hrvata i jedan iz reda Ostalih.

Osvrćući se na predlagača zakona, Mehmedović poručuje:

“Pored navedenog, iz naprijed navedenih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac u institucijama Bosne i Hercegovine uspostavio proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda (str. 21), ali je ipak predložio neustavan zakon.”

Dalje upozorava da je Venecijanska komisija jasno rekla da se protivi etničkim kvotama u pravosudnim tijelima, ali da je Bunoza insistirao upravo na njima – i to u pogrešnom, neustavnom obliku.

Mehmedović također smatra da se paralelno guraju i drugo rješenje koje je jednako problematično – izmjene Zakona o Sudu BiH. Prema njegovim riječima, promjene nadležnosti idu u smjeru koji pogoduje pojedinim političkim strankama.

“Također, na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudu Bosne i Hercegovine, koji se mjesecima krije od javnosti i prema nezvaničnim informacijama predviđeno je značajno smanjenje nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, a prema željama HDZ-a i SNSD-a.”

On tvrdi da se preko ovih zakonskih rješenja pokušava nametnuti lažna slika da je svaka kritika antievropska, iako su, kako kaže, upravo predloženi zakoni ti koji udaljavaju BiH od evropskih standarda.

“Javnost mora da zna da su u protekle tri godine usvajani samo zakoni koje su predložili ministri SNSD-a i HDZ-a, te da nije usvojen niti jedan zakon koje su predložili ministri Trojke… Pozivam ministre u Vijeću ministara da ne podrže ovakve antiustavne i antievropske zakone.”