Migranti: Katastrofa kojoj se ne nazire kraj

Ni državni organi ni razne humanitarne organizacije i njihovi neumorni volonteri sa sigurnošću ne mogu kazati koliko migranata dnevno uđe u Bosnu i Hercegovinu i iz nje izađe.

U prošlu subotu na željezničkom mostu u Karakaju kod Zvornika u Srbiju je iz BiH samo u jednoj grupi pokušalo prijeći više od stotinu migranata. Svi su sa srbijanske strane mosta vraćeni u BiH, nakon čega su neki krenuli prema Tuzli, a drugi ostali na šetalištu uz Drinu u nadi da će pronaći alternativni put kojim će, ponovo, pokušati ući u Srbiju.

Samo hrana i topla riječ

– U posljednje vrijeme velike grupe migranata lutaju uz obalu Drine u želji da se prebace u Srbiju. Kažu da je Srbija organiziranija kada je u pitanju smještaj migranata, ali i da postoji način da preko Bugarske i Rumunije stignu u zemlje zapadne Evrope – kaže nam Zvorničanin koji, pecajući ribu na Drini, svakodnevno sreće lutajuće grupe migranata.

Prostor Autobuske i Željezničke stanice u Tuzli već drugu godinu je glavno odredište migranata koji raznim kanalima stižu u ovaj grad. Svakodnevno ih u grupama u Tuzlu stigne između 100 i 200, uglavnom muškaraca mlađe životne dobi, od čega je najmanje četrdesetak povratnika iz Bihaća. Riječ je o državljanima Afganistana, Irana, Pakistana, Iraka, ali i onima iz Maroka, Alžira, Eritreje…

– Osim što su neadekvatno odjeveni i izgladnjeli, mnogi su i psihički pali. Ima ih koji putuju po nekoliko godina, koji su po nekoliko puta prelazili u Hrvatsku, gdje ih je njihova policija fizički maltretirala i vraćala nazad. Nažalost, osim da im ponudimo hranu, odjeću i toplu ljudsku riječ, mi volonteri ne možemo ništa drugo učiniti. Pomažu nam „Merhamet“, Crveni križ, pojedinci i organizacije, ali sve je to samo pomoć u hrani i odjeći. Nema organiziranog smještaja – kaže poznati tuzlanski volonter Nihad Suljić za Avaz.

U srijedu uvečer na platou Autobuske stanice u Tuzli noć je provelo oko 150 migranata. Hladni beton na kojem su ležali bio je prekriven kartonima, spužvama, neki su imali vreće za spavanje, neki su bili umotani u deke, većina gladni. U trenutku kada su se na stanici oko 21 sat pojavili aktivisti NVO „Hasan Kaimija“ s toplim čajem i bogatim sendvičima, stvorio se dugački red.

– U Tuzli su dobri ljudi, ali ja hoću da idem dalje. Prelazio sam u Hrvatsku tri puta, ali me njihova policija svaki put vratila u Bosnu. Tukli su me, uzeli dokumente, novac, mobitel – kaže nam 28-godišnji Mijagol Madadi iz Afganistana.

Čuli da je u Srbiji bolje

Madadi je iz svoje zemlje krenuo prije sedam godina, od kojih je pet proveo u Iranu, a potom preko Turske stigao u BiH. Njegov saputnik, 17-godišnji Reza, Afganistan je, kaže, napustio kao 11-godišnji dječak, nakon čega je pet godina proveo u Turskoj. I Reza i Madadi i svi s kojima smo razgovarali žele ovih dana otputovati u Srbiju, jer su čuli da u toj zemlji „neće spavati u blatu i na betonu“.

Humanitarnoj katastrofi u kojoj se nalaze hiljade migranata u BiH, kao i onoj moralnoj u koju je zapala njena nesposobna vlast, za sada se ne nazire kraj. U Tuzli pogotovo.

Musić: Ima mnogo maloljetnika

– Susrećem ljude raznih zanimanja, među kojima ima i ljekara. Jedan i večeras spava na betonu na Autobuskoj stanici u Tuzli u nadi da će na ovom putu naći posao dostojan čovjeka. Strašno je da je među migrantima mnogo maloljetnika. Svi oni imaju potrebu da mi ispričaju nevolje kroz koje prolaze – kaže nam Elvir Musić, doktor perzijskog jezika koji s migrantima uglavnom razgovara na njihovim lokalnim jezicima

Gdje je nestao Abdulah Rubeti iz Pakistana?

Na Autobuskoj stanici u Tuzli zatekli smo i Pakistanca Habiba koji je prije četiri godine napustio svoju zemlju. Putovao je sa svojim rođakom Abdulahom Rubetijem, koji je prije dva mjeseca iz BiH krenuo preko Hrvatske u Italiju, odakle mu se gubi svaki trag.

Moli sve koji bilo šta znaju o njegovom rođaku da mu jave, je li živ ili mrtav. Posebno je zabrinut što zna da je nekoliko migranata izgubilo život prelazeći planinu Plješevicu.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79