Miletić: Aktivnosti u RS imaju obilježja napada na ustavni poredak BiH

Početak avgusta označava veliku promjenu na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Nakon 12 godina mandata, visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko svoje mjesto prepušta svom nasljedniku Christianu Schmidtu. Njemački diplomata preuzima funkciju u uzavreloj političkoj atmosferi kakva godinama nije vladala u našoj zemlji.

Otkad je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odbacilo rusko-kinesku rezoluciju o zatvaranju Ureda visokog predstavnika, a ostale svjetske sile dale punu podršku Schmidtu u njegovom mandatu, stvari na političkoj sceni Bosne i Hercegovine odvijaju se filmskom brzinom. Odluka odlazećeg šefa OHR-a Valentina Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida, koja je pozdravljena iz brojnih svjetskih metropola kao civilizacijski čin i dug prema žrtvama, već sedam dana je u centru svih političkih aktivnosti u Republici Srpskoj.

Entitetska skupština u petak je usvojila dva zakonska rješenja – izmjene entitetskog Krivičnog zakona kojim nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom i, kako je navedeno, ugrožavanje njenog ugleda postaje kažnjivo, i zakon o neprimjenjivanju nametnute odluke visokog predstavnika, kojim se ona proglašava neprimjenjivom, neprihvatljivom i ništavnom. Iz Banjaluke stižu i poruke da će MUP RS-a braniti osumnjičene za to krivično djelo od hapšenja i procesuiranja.

Dok brojni funkcioneri i pravnici u Federaciji tvrde da NSRS nema ingerencije da osporava odluke visokog predstavnika, a iz međunardne zajednice stižu poruke kako visoki predstavnik ima punu podršku, visoki funkcioneri i poslanici iz RS provode punu blokadu institucija – sve to na samom početku mandata novog visokog predstavnika.

O ovim izazovima i mogućim posljedicama urednik Radija BiH Amir Sužanj u intervjuu emisije “Sedmica” razgovarao je sa delegatom u Domu naroda Parlamenta BiH, stručnjakom za sigurnost i dugogodišnjim policijskim funkcionerom Zlatkom Miletićem.

Gospodine Miletiću, odluka institucija Republike Srpske, odnosno zakon prema kojem na teritoriji tog entiteta neće važiti i neće se primjenjivati odluka visokog predstavnika o dopunama Krivičnog zakona BiH, koje se odnose na zabranu negiranja genocida, biće ozbiljan izazov i za novog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Odmah na početku da razjasnimo kako uopšte možemo okarakterisati ovakve odluke entitetskih institucija, posebno najave da će MUP RS štititi osobe osumnjičene za negiranje genocida od hapšenja i procesuiranja. Šta to pravno znači?

“Kad je u pitanju nepostojanje htijenja da se implementira odluka visokog predstavnika odlukom ili zakonom Skupštine Republike Srpske, ta odluka ili zakon je, sasvim izvjesno, u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Opet jedina osoba, koja može zaštititi Dejtonski sporazum u tom smislu je visoki pedstavnik. Kako će on reagovati na takvu vrstu odluke ili takvu vrstu zakona, ja mislim da je lako pretpostaviti. Ja mislim da će je visoki predstavnik morati poništiti. Prije svega, ona je u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. To je prva stvar. Druga stvar – kad je riječ o postupanju policijskih i drugih službenika, koji su u izvršnoj vlasti Republike Srpske i koji navodno ne bi trebalo da postupaju u kontekstu te odluke u smislu da spriječe državne institucije da obavljaju svoj posao, ta odluka je takođe protivustavna i protivzakonita. E sad, pošto je gospodin Milorad Dodik nosilac takve aktivnosti u Republici Srpskoj, koliko ja, evo, dosad mogu da vidim, bar iz ovih medijskih nastupa – da bi građanima Bosne i Hercegovine bilo jasno – takvo njegovo postupanje, ili takvo nagovaranje da institucije RS donesu takve odluke, je u suprotnosti sa poglavljem 16 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, gdje je predviđeno u članu 156 da ta djela, koja on radi ili koja priprema da uradi, imaju obilježja kaznenog djela napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine! I tu nema nikakve dileme. U tom slučaju, ako se to desi, pod hitno se treba uključiti Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine i gospodina Dodika, odnosno nosioce te aktivnosti kad je u pitanju RS, treba da procesuiraju na adekvatan način kako je to zakonom predviđeno”, kazao je Miletić.

Ali gospodine Miletiću, ovdje imamo jednu situaciju da Dodik tvrdi kako Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine nakon odluka Skupšine Republike Srpske neće imati nadležnosti za takve aktivnosti na teritoriji tog entiteta. Šta ako neko u pravosudnim institucijama postupi po ovim odlukama parlamenta RS bez obzira na to što su, kao što ste rekli, u suprotnosti s Ustavom?

“Ukoliko se desi da Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine izda, recimo, nalog Državnoj agenciji za istrage i zaštitu da po naredbi poduzme mjere protiv nekog lica ili više lica u smislu da ih liše slobode i privedu zbog tog učinjenog kaznenog djela, a da policija Republike Srpske to organizovano ili na neki drugi način spriječi, pa čak i oružano, takvo postupanje organa RS ima obilježja kaznenog djela oružane pobune iz člana 162 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Da bi građanima bilo jasnije – svako postupanje u tom smislu, govorim u formalno-pravnom smislu, je protivzakonito i protivustavno. Suština čitave ove situacije sad, zapravo toga šta će nastupiti, zavisi od toga kako će postupiti državni organi, koji su nadležni i plaćeni da štite zakon i Ustav Bosne i Hercegovine. To je vrlo jednostavno. Međutim, situacija je ovako politički ili sigurnosno vrlo komplikovana i ja mislim da se ljudi igraju vatrom i da ovo može dovesti do neslućenih razmjera ukoliko neko ovo na vrijeme ne zaustavi”, upozorava Miletić.

Gospodine Miletiću, blokada institucija je evidentna, najavljena i, što bi rekli pravnici, provedena s predumišljajem. To je, kako smo rekli, prvi test za novog šefa OHR-a. Šta očekujete kao mjere kojima će se rad institucija vratiti u okvire zakona?

“Prvo nešto da se razumijemo, da bi građanima situacija bila nešto jasnija nego što u biti to trenutno jeste. Ja govorim o ovom mandatu kad je riječ o Domu naroda otkako sam ovdje, ono što ja vidim. Ta blokada institucija je na snazi čitavo ovo vrijeme, zadnje tri godine. Oni koriste sve mehanizme na svaki način da izvrše eutanaziju državnih institucija u svakom smislu te riječi. Da bih ja to argumentirao vama i građanima Bosne i Hercegovine, reći ću samo jedan frapantan podatak. Mi smo sad, na Domu naroda, između ostalog, trebali razmatrati Izvještaj o radu Vijeća ministara za proteklu godinu. Zamislite situaciju da je Vijeće ministara prije nekoliko mjeseci dostavilo svoj Izvještaj o radu svim nadležnim institucijama, uključujući i Predsjedništvo, pa je ustanovljeno da je taj izvještaj – ili izviješće – prepisan iz 2019. godine, a da to niko nije vidio. Zamislite da je to bilo već na Zastupničkom domu, na nekim komisijama, kojima sam ja prisustvovao. I kad sam ljudima ukazao – ljudi moji, meni se čini sličan onome u 70 posto teksta, jer ne mogu se ni ja sjetiti, prošlo je mnogo vremena, ali vidim prema nekim pokazateljima da je ovaj izvještaj iz ‘20. godine isti kao onaj iz ‘19… da su ljudi prepisali, da to niko nije pogledao! Sad zamislite kakav je to nemar i kakva je to aljkavost. Da ne govorim o kvalitetu tog rada. Kad su ispravili to izviješće, ispravili su ga, vjerovali ili ne, na jednoj stranici i napisali su, ustvari, da u toku godine nisu predložili tri zakona, nego su predlošili šest. Kao, to je nekakva bitna razlika. To u suštini znači da Vijeće ministara, Parlamentarna skupština, jedan i drugi dom, u biti mi ovdje ništa konkretno nismo uradili za građane Bosne i Hercegovine. O pandemiji, imunizaciji, o pomoći privredi, koji god segment života i rada građana Bosne i Hercegovine uzmete, mi nismo uradili ništa. Naprotiv, kao još jedan argument, u tom izviješću riječi nema o tome koliko je građana preminulo od covida! Nijedne riječi! Zamislite, o najvećem problemu u čitavom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, oni nisu bili u stanju napisati ni riječ! Nema ni riječi šta su uradili kad je u pitanju imunizacija. O pomoći našim gospodarstvenicima, privredi, nema ništa! Sad zamislite organ koji treba da se bavi sudbinom naših građana, a jedina stvar je u tome da oni služe građanima Bosne i Hercegovine, uključujući i nas iz Parlamentarne Skupštine, da mi nemamo šta da kažemo šta je to konkretno urađeno od čega bi i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i ostali imali koristi. Znači, takva stvar ne postoji. Ili zamislite drugi paradoks! Osmi mjesec, mi još nemamo budžeta za ovu godinu. Ili zamislite treći paradoks: krenimo, pošto je to sad aktuelno, evo, od Veleža, košarkaške reprezentacije, od ovog malog Nedžada koji je peti u svijetu, od Lane Pudar, od ovog momka Lekića, od Đurića koji je naučnik u Republici Srpskoj, koji je riješio matematički problem star četrdeset godina, od ovih mladića iz Tuzle koji se bave fizikom… Znači, mi imamo takve djevojke i momke, genijalce u sportu, nauci, kulturi, mi to ništa ne cijenimo. Kako ne cijenimo? U protekloj kalendarskoj godini u smislu pomoći ili zahvale tim sportistima, vjerovali ili ne, njih 27 podijelilo je 100 hiljada maraka. A samo tri ova naša faraona iz kolegija kupila su prošle godine tri auta vrijedna 320 hiljada maraka! Sad zamislite koji je to nesrazmjer u potrošnji. Oni smatraju da je to njihov novac, to je novac građana Bosne i Hercegovine. Zamislite kakvo je to nerazumijevanje – kupiš tri auta od 320 hiljada da bi zadovoljili sujetu nekave trojice poglavica ovdje, a u isto vrijeme potrošiš svega 100 hiljada na 27 sportista! Da ne govorim, evo, o ovim momcima koji se bave naukom. Ja govorim o pripadnicima svih naroda, ne jednog pojedinačno. I onda kad uzmete to izviješće, kad vidite kako taj novac troše, čim se oni bave? Jer evo sad, u budžetu koji predlažu za ovu godinu, vjerovali ili ne, članovi Predsjedništva traže po tom prijedlogu da im se da 600 hiljada maraka da nabave nova auta!”, ističe Miletić.

Institucije Bosne i Hercegovine nisu u stanju, ili ako ćemo biti sasvim direktni, nemaju nikakav interes da zaustave jedan takav model vladavine i da idu u reforme. Imamo novog visokog predstavnika Christiana Schmidta koji dolazi u vrlo osjetljivom političkom trenutku. Šta vi očekujete od tog čovjeka jer će, kako se čini, od njega zavisiti mnoge stvari na političkoj sceni Bosne i Hercegovine.

“Ako želite zaista da budem iskren, ne očekujem ništa previše. Zaista ne očekujem ništa previše. Ovdje ne postoji politička volja da se pomaknemo s mrtve tačke. Zašto ne postoji? Njima odgovara status quo, uzimaju pare, troše kako im je ćeif, njima je dobro, imaju velike plaće, imaju otpremnine… I to je priča o Bosni i Hercegovini!!! Od koga ja očekujem pomoć? Ne od visokog predstavnika. U ovoj zemlji konačno mora doći do tog trenutka da se probude građani, da izađu na ulice i kažu da ovako više ne može. Tačka! Da građani ove zemlje kažu – ljudi moji, dosta je: uključujući i mene. Znači, ne umijete to raditi, ne znate, niste ništa za nas uradili, pa idite svi! I treba svi da odemo jer ovo stanje kakvo je u Bosni i Hercegovini, ovo je katastrofa. U svaki grad otiđite u Bosni i Hercegovini, evo otiđite u Tuzlu: vi ne možete naći slobodno mjesto za učenje njemačkog jezika. Sva omladina nam ode. Ljudi odoše! I onda nam zamazuju oči statistikom kako je, molim vas, manji broj nezaposlenih koji su odjavljeni tamo na birou recimo za dvije, tri ili četrnaest hiljada. Jeste manji – puta 14 ili puta 10 je otišlo ljudi u Njemačku, Sloveniju ili ne znam ni ja gdje. Ali to nikoga ne interesuje. Privreda, evo uzmite građevinu. Vi ne možete naći majstora u pojedinim oblastima, sve je to otišlo iz ove zemlje. E, kad se u neka doba probude, kad vide da niko više ne može raditi, kad to privreda više ne može podnijeti, kad oni ne budu mogli dobiti te plaće koje im privreda zarađuje, onda će vjerovatno početi razmišljati drugačije. Sve dok je situacija ovakva, oni su kao pijavice. Oni će crpiti posljednju kap krvi iz vas dok sve ne iscrpe ono što mogu. Dok se građani ne probude, ovdje nema rješenja”, zaključio je Miletić u razgovoru za BHRT.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79