Mjere za suzbijanje pandemije dodatno ugrozile djecu žrtve nasilja

Podaci institucija i udruženja pokazuju da je tokom pandemije koronavirusa došlo do porasta nasilja nad djecom na pojedinim područjima u Bosni i Hercegovini. Nevladine organizacije upozoravaju da su se mjerama uvedenim zbog sprečavanja širenja pandemije, poput zatvaranja škola, online rada i nastave, ugrozile dodatno žrtve porodičnog nasilja

“Osjećala sam i strah i tugu i ljutnju. Bila sam i ponižena više puta”, kaže u izjavi za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) trinaestogodišnja žrtva nasilja smještena sa majkom i sestrom u sigurnoj kući nevladine organizacije “Vive žene” u Tuzli.

Uposlenici “Vive žene” zabilježili su povećanje broja djece žrtava nasilja tokom 2020. godine. Njima je prijavljeno pedeset slučajeva nasilja nad djecom, a iz prakse su zaključili da sve više njih ima potrebu za psihoterapijskim tretmanom, što je direktna posljedica nasilja u porodici.

“U poređenju sa 2019. godinom, kada nismo bili izloženi restriktivnim mjerama, broj prijavljenih slučajeva nasilja bio je manji i s tom razlikom da su prošle godine žrtve nasilja bile više žene”, naveli su iz ove organizacije.

Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo je prijavljeno više od stotinu slučajeva indirektnog nasilja nad djecom i 13 slučajeva u kojima su djeca bila direktne žrtve. Direktor ovog Centra Samir Suljagić kaže da su u svim slučajevima u kojima su djeca bila žrtve nasilja pokrenuti sudski postupci, a roditeljima počiniocima nasilja izrečene su sudske kazne.

“Dvoje djece je zbog nasilja izmješteno iz porodice, a procentualno je psihičko nasilje nad djecom prisutnije od fizičkog”, naveo je Suljagić za BIRN BiH, dodavši da su glavni “okidači” i frustracije koje su navodili članovi porodica u kojima se desilo nasilje i izgubljena sposobnost upravljanja ponašanjem bili online nastava, rad od kuće te strah od gubitka posla.

Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo je ove godine prijavljeno 16 slučajeva nasilja nad djecom od marta do decembra 2020. godine, što je manje nego u istom periodu prethodne godine.

U MUP-u Republike Srpske (RS) kažu za BIRN BiH da su u periodu od marta do novembra 2020. godine evidentirali ukupno 843 slučaja nasilja u porodici, od čega 80 djece žrtava. Ova institucija bilježi tokom pandemije COVID-19 povećanje nasilja nad djecom starosne dobi od 14 do 16 godina i to za 114 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Iz Federalnog MUP-a nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH, dok MUP-ovi Posavskog, Unsko-sanskog, Bosansko-podrinjskog kantona i Kantona 10 tvrde da nije bilo zabilježenih slučajeva prijave nasilja nad djecom za vrijeme pandemije koronavirusa.

MUP Zeničko-dobojskog kantona bilježi smanjenje nasilja u 2020. godini.

5.000 poziva u pomoć

Iz nevladinih organizacija za rad s djecom kažu da su mjerama kojima su se nastojali spasiti životi potencijalnih žrtava koronavirusa ugrožavale žene i djeca, naročito u slučajevima porodičnog nasilja.

Savjetodavna linija “Plavi telefon” tokom pandemije koronavirusa zaprimila je više od pet hiljada poziva od strane djece. Rad “Plavog telefona” omogućavaju savjetnici-volonteri Udruženja “Nova generacija” iz Banjaluke, uz podršku organizacije Save the Children.

Maja Kovačević, koordinatorica “Plavog telefona”, kaže za BIRN BiH da se u toku pandemije, pogotovo na početku kada su uvedene i prve restriktivne mjere, broj poziva od strane djece dosta smanjio kako kod nas, tako i na svim svjetskim savjetodavnim linijama za djecu.

“Razlog tome može biti to što djeca nisu imala dovoljno privatnosti i sigurnosti da nam se obrate i da vode razgovore koji bi mogli da traju duže vremena”, pojašnjava ona, dodajući da su iz tog razloga pokrenuli i chat savjetovanje gdje se putem njihove stranice djeca anonimno mogu dopisivati sa savjetnicima o problemima koje imaju.

Aleksandra Babić Golubović, direktorica razvoja i kvalitete programa Save the Children, kaže da nezvanične analize i iskustva iz prakse različitih nevladinih organizacija koje pružaju podršku žrtvama nasilja u porodici potvrđuju da je nasilje nad djecom bilo u porastu tokom pandemije koronavirusa.

“Pozivaoci, od kojih su mnogi bili djeca, prijavljivali su osjećanja straha, anksioznosti, depresije i usamljenosti. Pri kraju perioda vanrednog stanja u državi, zaprimljene su i prijave o narušenim porodičnim odnosima, te napadima panike i samoubilačkim namjerama”, govori ona, dodavši da pozive primaju educirani savjetnici “Plavog telefona” koji su u svim slučajevima pružali intenzivnu psihološku podršku kako djeci, tako i odraslima, na svakodnevnoj osnovi.

Smatra da je nepohađanje škole bilo pokretač povećanog nasilja nad djecom. Djeca su, kako navodi, prijavila nasilje u porodici u dvostruko višem omjeru kada su škole zatvorene. Gotovo svako peto dijete prijavilo je putem “Plavog telefona” nasilje u porodicama u kojima je došlo do gubitka prihoda zbog COVID-19, navela je.

Danijela Huremović, voditeljica Centra “Vive žene'” Tuzla, za BIRN BiH govori i da nasilje nad djecom prijavljuju osim njih samih i roditelji.

“Roditelji putem telefona ili dolaskom na razgovoru izražavaju potrebu da se pomogne djetetu, a kao osnovni razlog navode povlačenje, nemogućnost ostvarivanja kontakta, namjerno izbjegavanje društva, depresija, slabiji uspjeh u školi i generalno izmijenjeno ponašanje. Kao razloge navode lošu porodičnu situaciju, postojanje nasilja, što je dodatno pogoršano krizom koja je izazvana koronavirusom”, navodi Huremović.

Antonia Luedeke, šefica Odjela Dječija zaštita u UNICEF-u BiH, govori da nema provjerene podatke o porastu nasilja nad djecom, ali da prema nezvaničnim podacima koje su prikupile nevladine organizacije i druge ključne institucije ipak postoje naznake o povećanju nasilja.

“Dokazi iz drugih zemalja, uključujući i članice EU, ukazuju na značajan porast nasilja nad djecom i ženama zbog povećanog nivoa stresa i tjeskobe uzrokovanog pandemijom COVID-19”, govori Luedeke, dodajući da pandemija ima snažan uticaj na porodice, jer mnogi pokušavaju izaći na kraj sa mjerama zatvaranja, samoizolacijom i karantinom, gubitkom posla, strahom da se ne razbole.

Prema njoj je od vitalne važnosti da škole ostanu otvorene jer to djeci omogućava kontakte sa vršnjacima, te lakšu identifikaciju i upućivanje slučajeva sumnje na nasilje.

Iz Centra za sigurni internet naveli su kako nasilje ne poznaje granice. Iako su djeca tokom pandemije koronavirusa uglavnom imala pristup internetu, te su uz pomoć brojnih organizacija mogla prijaviti porodično nasilje, ipak postoji i druga strana, kažu u ovom Centru, a to je povećano internet nasilje.

“Kao što svi znamo, period pandemije, izolacije i online učenje je povećao vrijeme koje djeca provedu za računarima, odnosno u online svijetu, a samim tim se povećala i šansa da ta ista djeca postanu žrtve online nasilja”, naveli su za BIRN BiH, dodavši da je to samo jedna vrsta nasilja i problema sa kojom su se djeca suočila tokom pandemije koronavirusa.

Svako nasilje potrebno prijaviti

Djevojčica sa početka ove priče bila je žrtva psihičkog nasilja od strane oca, koje je trpila zajedno sa majkom i sestrom. Njoj su pomoć pružili stručnjaci iz “Viva žene” Tuzla, nakon čega se osjeća bolje, ali ljutnju zbog onoga što je doživjela kaže još osjeća.

Psiholog organizacije “Vive žene” iz Tuzle Elmir Ibralić kaže kako se nasilje tokom pandemije koronavirusa povećalo unutar porodica, naročito onih sa slabijim finansijskim mogućnostima, i nad djecom čiji roditelji su bez obrazovanja i koji žive u izolovanim ili sredinama u kojima inače vlada povećan stepen nasilja.

“Ta djeca često razviju negativnu sliku o sebi, osjećaju se inferiorno u odnosu na druge, često su duboko nesigurna. Reakcije na tu nesigurnost se mogu manifestovati kroz pretjeranu dominaciju ili povučenost”, kazao je Ibralić, dodavši kako se takva djeca imaju potrebu nametati u grupi vršnjaka, skloniji su agresivnom ponašanju ili se povlače i postaju neprimjetni.

On je kazao kako djeca koja odrastaju u nasilnoj porodici, mogu takav isti obrazac ponašanja prihvatiti i primjenjivati u daljem toku svog života, zbog čega je neophodno na vrijeme prijaviti svaki oblik nasilja u svojoj ili drugoj porodici.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79