Mogu li biro i poslodavci zloupotrijebiti sistem zapošljavanja?

Zakonska odredba o brisanju s evidencije teško se primjenjuje u praksi

Koliko službe za zapošljavanje u Federaciji BiH zaista pomažu nezaposlenima, da li poslodavci imaju prostora za zloupotrebe i koliko radnika zadrži posao nakon projekata – pitanja su koja sve češće postavljaju građani.

Odgovore je  za Faktor dala Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje je trenutno registrovano 23.828 osoba bez posla.

Rukovoditeljica Sektora za analizu i planiranje Anita Perić iznijela je podatke:

“Tokom 2024. godine prikupljeno je i objavljeno 1.697 oglasa i konkursa za 8.681 radnika. Direktno nam se obratilo 943 poslodavca s potrebom za 4.041 radnikom. Ukupno je 8.406 osoba brisano iz evidencije zbog zasnivanja radnog odnosa.”

Na pitanje o eventualnim zloupotrebama poslodavaca, Perić je odgovorila da sistem kontrole onemogućava malverzacije.

“Poticaj se isplaćuje mjesečno po načelu refundacije. Poslodavac mora dokazati da je isplatio plaću i doprinose, dostaviti specifikaciju, kopiju izvoda iz banke i potpisanu platnu listu. Tek tada se vrši uplata poticaja.”

Evaluacije programa pokazale su da prosječno 60 posto radnika ostaje zaposleno i nakon isteka sufinansiranja. Iako postoje poslodavci koji se češće prijavljuju, Perić tvrdi da ne dominiraju uvijek isti.

Govoreći o zakonskoj regulativi, dodala je:

“Zakon predviđa da se nezaposlena osoba briše s evidencije ako odbije odgovarajući posao. Međutim, pojam ‘odgovarajući posao’ nije precizno definisan – ostaje dilema odnosi li se to na struku, iskustvo, lokaciju ili uslove rada, zbog čega je provedba ove odredbe otežana.”