Regija BiH Može li i u BiH po uzoru na Njemačku i Austriju država...

Može li i u BiH po uzoru na Njemačku i Austriju država pomoći poslodavcima da ne otpuštaju radnike?

Hrvatska razmatra mogućnost da po uzoru na Austriju, Njemačku i Švedsku uvede subvenciju za kraći rad u sedmici kako bi preko skraćenog radnog vremena stimulisala poslodavce da ne otpuštaju radnike.

Prema modelu koji, recimo, u Austriji funkcioniše od početka pandemije koronavirusa, poslodavac bi plaćao radnika četiri dana u sedmici, a preostali peti država. Ovo je dio trećeg paketa mjera u Hrvatskoj i bilo bi zahvaćeno najmanje 80.000 radnika koji bi umjesto 40 sati sedmično mogli raditi 20-30.

Može li se u Bosni i Hercegovini nešto slično primijeniti?

Vlast nije pokazala socijalnu osjetljivost

– Sindikat uvijek nastupa s pozicije zaštite prava radnika. Skraćivanje radne sedmice umanjilo bi i onako niska primanja u realnom sektoru. Vrednovanje rada i obračuni plaća u Zapadnoj Evopi i BiH su dva svijeta. Minimalna plaća u FBiH iznosi 406 KM i ona je praktično ispod granice siromaštva. Zamislite radnika koji ima ovu plaću, kako on i njegova porodica mogu preživjeti? Ne postoji volja federalnih institucija da se iznos minimalne plaće poveća jer niko nije spreman govoriti o cijeni rada. Zato nismo ni podržali predložene promjene Zakona o radu jer one ne idu u prilog radnicima, pogotovo u realnom sektoru. Nisu pokazali ni najmanju socijalnu osjetljivost prema radnicima – kaže Mevludin Bektić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH).

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da je subvencioniranje države dugogodišnja praksa u zemljama zapadne Evrope.

– Kada firma, recimo u Njemačkoj, dođe u problem iz objektivnih razloga, kao što je bio slučaj u ovo vrijeme pandemije koronavirusa, država odobrova finansijsku pomoć. Za tu namjenu imaju formirane fondove. Mi smo pokušali kroz određene izmjene Zakona o radu, koji bi uskoro trebao biti pred federalnim parlamentarcima, nešto uraditi po tom pitanju. Tako je predviđeno da se za manji broj radnih sati proporcionalno smanji plaća. Naprimjer, kompaniji je posao pao za 30 posto, samim tim nema potrebu za 30 posto radnika. Mislimo da je humanije smanjiti plaću svima i tako zadržati radnike. U predloženim izmjenama nije predviđena intervencija ili subvencija države kako bi radnik ipak dobio punu plaću u tom nekom kriznom periodu – kaže Smailbegović.

U FBiH trenutno je na snazi Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojim se propisuje subvencioniranja doprinosa za obavezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti…

Iz Vlade FBiH su prije tri sedmice saopćili da rade na drugom setu ekonomskih mjera, koji bi za cilj imao pokretanje poslovnog ciklusa. Pokušali smo saznati u kojoj fazi je najavljeni dokument i šta je njegova sadržina, ali su nas iz Vlade FBiH obavijestiili da će nas informisati naknadno. U SSSBiH ništa ne znaju o tome, osim je da su mjere u razradi. Ipak, poslodavci imaju neke informacije.

Intenzivirati javne radove i cestogradnju

– Sve je još u razradi. Mi smo informisani, i to usmeno na sjednici Koordinacionog odbora za stabilizaciju privrede i sanaciju negativnih posljedica pandemije u FBiH. Suština je sljedeća, predviđen je Garantni fond u iznosu od 200 miliona KM. Polovinu bi osigurala Vlada FBiH, a drugih 100 miliona KM Evropska banka. Garantni fond bi služio kao garancija u Razvojnoj banci za kredite privrednicima. Pretpostavka je da bi komercijalne banke na osnovu tih garancija mogle izdati kredita u iznosu najmanje 800 miliona KM.

Kada su ti krediti u pitanju, bile bi dvije ciljane grupe firmi. U pitanju su mali obrti, firme sa desetak, petnaestak radnika gdje je zabilježen znatan broj otkaza. Druga ciljana grupa bile bi velike kompanije, koje bi brzo mogle izaći na tržišta, zaposliti nove radnike… Velike kompanije skoro u pravilu nisu otpuštali radnike. Moramo biti svjesni da će vladati ogromna nezaposlenost, mnogo naših ljudi vratilo se iz Zapadne Evrope i ovdje će pokušati doći do posla. Šansa za sve one bez posla bit će velike firme. Zato je planirano intenziviranje javnih radova, cestogradnje. Ponavljam, ovo nam je sve kazano, vidjet ćemo šta će biti u predloženom dokumentu – naglašava Smailbegović za Faktor

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
LM