Može li se vjerovati dogovoru iz Laktaša?

SNSD, HDZ BiH i stranke “trojke” (SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka) uspjeli su, tvrde, da postignu dogovor o nekoliko suštinskih pitanja koja se tiču BiH, a o čemu su u prethodnom periodu, nekada i više puta, žustro polemisali.

Lideri SNSD-a i HDZ BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, još jednom su istakli da je evropski put jedini kojim BiH može ići naprijed i da nakon dogovora iz Laktaša očekuju povratnu informaciju i sa druge strane (međunarodna zajednica).

Dodik je istakao da Republika Srpska ostaje konstruktivan partner u svim procesima na putu BiH ka EU, te izrazio nadu da će u tim procesima ostati i “trojka”, uprkos brojnim pritiscima i kritikama koje, prije svih, stižu iz SDA.

“Jasno je da optužbe koje dolaze od SDA prave problem ‘trojki’, ali interes svih stranaka trebalo bi da bude na reformama koje će je učiniti funkcionalnijom i stabilnijom. Nismo naivni da mislimo da i predstavnici ‘trojke’ ne bi pokušali nešto slično, ali jasno je da nemaju kapacitet za tako nešto”, poručio je Dodik.

Kazao je da je nedavni sastanak koalicije dao prostora za optimizam i da se očekuje da će napore i dogovor prepoznati i Evropska unija.

“Učinjeno je dosta toga i Evropa će ovaj put svojim odlukama pokazati da li je ozbiljna prema BiH. Očekujem od EU da odredi precizan datum za pregovore i učini proces kredibilnim. Sve drugo bi ojačalo nepovjerenje”, poručio je Dodik.

Reakciju EU čeka i Dragan Čović, lider HDZ BiH, koji je nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) rekao da očekuje da do kraja februara budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, a sa njima i set evropskih zakona, a sve kako bi BiH u martu dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

Čović je partnerima iz koalicije poslao dokument s prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH, a prema kome je, u skladu sa, kako tvrdi, koalicionom dogovorom, unesena izmjena koja se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U rješenju koji smo predložili ne postoje izmjene u načinu biranja srpskog i bošnjačkog člana, ali se za izbor hrvatskog člana dodaje nova uslovna kategorija. Dakle, onaj ko pobijedi na listi Hrvata moraće zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri od pet županija. Ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije, onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 odsto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva”, naveo je Čović.

To nije sve što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH. Koalicija je, prema tvrdnjama, dogovorila i imenovanje nove Centralne izborne komisije BiH, da liste na izborima budu zatvorene, da mandati pripadaju stranci, kao i da se poveća izborni prag sa sadašnjih tri odsto – na četiri odsto (lokalni izbori), odnosno pet odsto (opšti).

A pored tačnog datuma o pristupnim pregovorima, te izmjena Izbornog zakona BiH, koalicija je, prema zaključcima koji su procurili u javnost, dogovorila i reformu Ustavnog suda BiH (izbor sudija), izmjene zakona o Sudu BiH, te još niz pitanja.

Međutim, oni koji prate dešavanja nisu uvjereni da je dogovor zaista postignut.

“Pošto su nas naši političari nebrojeno puta do sada prevarili i izašli sa ovakvih i sličnih sastanaka puni entuzijazma i izjava kako su se o svemu dogovorili, a ubrzo se ispostavilo da se ništa nisu dogovorili, ja im ni ovog puta ne verujem”, poručuje za “Nezavisne novine” Velizar Antić, politički analitičar.

On smatra da je u ovom slučaju vjerovatno to da je koalicija postigla dogovor u nekim pitanjima kako bi imali opravdanje pred EU da ima da nekog napretka i dogovora.

“Na osnovu toga bi nam iz EU pružili ruku i pustili nas na sljedeći korak u procesu pristupanja EU. Međutim, i u samoj EU znaju da velikog napretka nema, ali nam iz svojih geopolitičkih interesa pružaju ruku jer žele da ovaj prostor više vežu za sebe. Dakle, neiskreni su i naši političari, ali i sama EU, koja jako dobro zna šta se u našoj zemlji dešava, ali i dalje nagrađuje domaće političare za nerad”, ističe Antić.

Ništa bolje mišljenje nema ni novinar Goran Dakić.

“Oni se jedino lako i u pet riječi dogovaraju o raspodjeli fotelja i para. Sve ostalo je dobro ili loše režirana predstava. Ovaj put, rekao bih uz sasluženje visokog predstavnika, više nego loše režirana. Petnaest godina ne mogu da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona, a onda su se odjednom dogovorili i to su dogovorili izmjene koje ama baš nikome od njih ne idu u prilog. To je bacanje prašine narodu u oči, ali ni za tim nema potrebe ako je narod slijep”, naglašava Dakić za “Nezavisne”.

Da se stvari u BiH ne mogu dogovoriti “čarobnim štapićem”, ne vjeruje ni Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne. Smatra da je političkim liderima trebao jedan pozitivan iskorak uoči dolaska Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije.

“Problem kod dogovora ovakvih vrsta vidim u ‘curenju’ sadržaja dogovorenog, nakon čega se vrše pritisci na političke aktere da isti dogovor ‘miniraju’. Sličan modus operandi vidjeli smo i tijekom neumskih pregovora o reformi Izbornog zakona koji su propali u sudačkoj nadoknadi”, kaže Galić.

On je uvjeren da će najveći pritisak zbog sastanka u Laktašima trpjeti stranke “trojke”, od kojih će se zahtijevati da se dogovor ne sprovede.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79