Muzej Sarajeva odbacuje optužbe Gradskog vijeća: Traže se činjenice, ne etikete
Muzej poručuje da interpretacija Sarajevskog atentata nije ni politička ni ideološka
Reagujući na saopćenje Gradsko vijeće Grada Sarajeva koje je prethodnih dana objavljeno u medijima, Muzej Sarajeva ocijenio je iznesene tvrdnje kao krajnje neprimjerene i neutemeljene.
Sporno saopćenje zasniva se na inicijativi za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Franz Ferdinand i njegovoj supruzi Sofija Hohenberg na prostoru Latinske ćuprije, uz tvrdnju da u Sarajevu postoje obilježja posvećena atentatoru, dok navodno ne postoji dostojanstveno obilježje za žrtve.
U saopćenju koje potpisuje direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, ističe se da takva formulacija indirektno predstavlja Muzej kao instituciju koja promoviše zločin ili zločinca, što je, kako navode, netačno, uvredljivo i duboko nepravedno prema historičarima, kustosima i autorima stalne postavke „Muzej Sarajevo 1878–1918“. Muzej naglašava da nikada nije imao ulogu glorifikacije atentatora, već da je djelovao isključivo u okvirima struke i provjerljivih historijskih činjenica.
Suprotno tvrdnjama Gradskog vijeća, Muzej podsjeća da je bio nosilac i realizator sveobuhvatnog projekta revitalizacije spomeničke kulture Sarajevskog atentata – događaja koji je bio povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Projekat je realizovan u više faza i u skladu sa savremenim standardima historijske nauke i muzeologije. U tom okviru označena je ruta kretanja vozila nadvojvode, obilježena mjesta oba atentata, vraćene su stope atentatora izrađene prema odljevku umjetnika Vojo Dimitrijević, te je precizno označeno mjesto zaustavljanja automobila u kojem su se nalazili Franz i Sofija. Time je, kako se navodi, jasno definisano autentično mjesto samog događaja.
Dodatno, realizirana je i faza prezentacije preostalih dijelova nekadašnjeg Spomenika umorstvu, uključujući medaljon, krune i pietu. Ovi fragmenti su, u saradnji s Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine i nadležnim Zavodom za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo, postavljeni unutar muzejskog prostora na način koji je, kako ističu iz Muzeja, vizualno decentan i interpretativno jasan, uz simulaciju izvornih arhitektonskih elemenata kako bi cjelina ostala vjerna originalu.
Muzej naglašava da je današnja interpretacija Sarajevskog atentata u potpunosti deideologizirana i depolitizirana, za razliku od perioda od 1953. do 1992. godine, te zasnovana na objektivnim i provjerljivim činjenicama. „Postavka ne glorificira atentatora niti deviktimizira žrvu, već tumači cijeli događaj u skladu s profesionalnim standardima i etičkim principima muzejske djelatnosti. Optužbe da je ‘sramno i neprihvatljivo’ postojanje obilježja atentatora, uz navodnu odsutnost obilježja za žrtve, smatramo zlonamjernim, populističkim i zasnovanim na nepoznavanju činjenica. Dovoljno je posjetiti Muzej, pregledati javno dostupnu dokumentaciju i medijske objave o obnovi postavke, kako bi se utvrdilo da je interpretacija historiografski utemeljena, cjelovita i profesionalno realizirana“, navodi se u saopćenju.
Na kraju, iz Muzeja Sarajeva poručuju da je upravo zahvaljujući njihovom radu danas jasno i dostojanstveno obilježeno mjesto Sarajevskog atentata, koje svakodnevno posjećuju turisti iz cijelog svijeta. „Ovakve klevete od strane pojedinih gradskih vijećnika doživljavamo kao uvredu za stručni rad i institucionalni integritet, te smatramo da javnost zaslužuje tačne informacije, a Muzej – javno izvinjenje. Mi u Muzeju Sarajeva čuvamo interese istine i nikoga i ničega drugog“, zaključuje se u saopćenju.
