Na potezu Ustavni sud i visoki predstavnik: Je li RS-ov zakon moguće provesti?

U Republici Srpskoj ne prihvataju nametnuti, pa donose svoj krivični zakon. A u njemu niti je zabranjeno negirati genocid, niti veličati ratne zločince. Zabranjeno je zato povrijediti ugled RS-a. Ko povrijedi – 15 godina zatvora. Pitanje je je li ovaj i ovakav zakon moguće provesti?

Negirati genocid i hapsiti one koji ne negiraju. Suština je to odbrane ugleda entiteta za koji je po prijedlogu udružene vlasti i opozicije zabranjeno reći da je genocidna ili agresorska tvorevina, kao i njeni narodi.

“Ako su djela iz stava 1. do 3. ovog člana izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina”.

“Ja zaista ne bih volio da mi neko kaže zato što živim u Banjoj Luci u Republici Srpskoj – genocidan. I ne mogu biti pripadnici tog naroda genocidni na način kako se to pokušalo insinuirati. Ali sada to moje lično nije važno – važan je način ko će komentarisati u budućnosti – sudovi i kako će pravo i pravda da funkcionišu. Ja nisam siguran da će to biti najbolje moguće rješenje”, kaže Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka.

Zakonsko disciplinovanje povratnika, pogotovo onih u RS-u, direktnih žrtava genocida, koji svakodnevno, osim negiranja, svjedoče glorifikaciji osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Ušutkati žrtve, umjesto suočavanja sa istinom, suština je političkog inata Dodika i ostalih, poručuju srebreničke majke.

“Ko će mi zabraniti? Republika Srpska je nastala na genocidu?, pita Kada Hotić, članica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa i dodaje: “Da je bilo pravde, Srebrenica ne bi bila pod kontrolom policije RS-a jer je policija osuđena kao izvršilac genocida – ne bi trebala Srebrenica ni pripadati RS-u”.

“Kako će sud i u kojima okolnostima tumačiti kada se šta smije reći, kad se smije reći za nekog, kada se smije ili da li je određena vrsta umanjivanje nekog zločina ili nazivanje nekog genocidnim dozvoljeno, prihvaćeno – to ćemo sada imati prilike da vidimo. Sada ulazimo u pravni život”, kaže Trifunović.

BiH ima četiri krivična zakonodavstva, a sva nova zakonska rješenja moraju biti usklađena sa državnim krivičnim zakonom, stav je struke. Upozoravaju da će uslijediti ocjena njegove ustavnosti.

“Bilo kakava zakonska rješenja koja su u suprotnosti sa odredbama Krivičnog zakona BiH jednostavno ne mogu opstati u pravnom poretku BiH, bilo da će se osporiti kroz odluke Ustavnog suda i druge ustavne i zakonske mehanizme, bilo da će se osporiti kroz ulogu i nadležnost koju Sud BiH ima po odredbama Zakona o Sudu BiH”, objašnjava Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.

Politički život entiteta RS u rukama će imati još jedan zakonski akt protiv svih onih koji su zagovornici osude negiranja genocida. Na Ustavnom sudu BiH, ali i novom visokom predstavniku je da li će ga poništiti.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79