Najniža plata od 1.050 KM je bitka kako doći do što večih poreskih prihoda jer nedostaje para u budžetu

Plata se ne može povećati dekretom, i najnižu platu treba zaraditi

Prije par mjeseci odjeknula je vijest da će u Federaciji BiH od prvog januara sljedeće godine minimalna plata sa 596 KM biti povećana na 1000 KM, a da će poslodavci osjetiti rasterećenje kroz smanjenje plaćanja doprinosa na platu.

Od toga nema ništa, to je bilo samo dodvoravanje biračima. A na to je reagovao i naš predsjednik Milorad Dodik koji je najavio da će minimalac biti 1050 KM i koji to sigurno nije napamet rekao.

Očekujem obrazloženje kako i na koji način smatra da će se do toga doći. Između ostalog poznato je da je u Srbiji planirano da minimalna plata u 2024. godini bude 780 KM. Tom bombastičnom izjavom napravljen je i politički problem u Srbiji uoči izbora, ustalasali smo poslodavce, ali i radnike.

U tvornici obuće Bema sadašnju najnižu platu od 700 KM ima od 6 do 7 odsto radnika od 1200 i to onih koji nemaju pun fond sati. Ne znam ni ko bi u Banjaluci radio za 700 KM, kad je velika potražnja za radnicima, a biro pun neradnika. Zavoz za zapošljavanje je maltene postao gerijatrijski centar.

Mi u Bemi u najnižu platu ne računamo prevoz i topli obrok, tako da je sad sa prevozom i toplim obrokom prosječna plata oko 1300 KM neto. Nažalost, uz platu gotovo niko ne računa prevoz i topli obrok a to su postale ogromne stavke. Tvornica obuće Bema samo za prevoz godišnje izdvaja milion KM i to treba da se zaradi i to je plata, a za hranu i do dva miliona KM. Sve je to plata i kad mi to sve saberemo bruto plata izađe i 1800 KM.
Zato smatram da bi tu priču o najnižoj plati trebalo hitno prekinuti i da najniža plata u idućoj godini bude 770 KM, 10 KM manja nego u Srbiji iz poštovanja jer se sa Srbijom ne možemo porediti, Srbija je država.

Mi se moramo boriti za najveću zarađenu platu, a ne preko te najniže plate stimulisati nerad i zloupotrebe bolovanja jer i najnižu platu u realnom sektoru neko treba da zaradi. Doduše, ona se u državnim institucijama i javnim preduzećima dobija.

Situacija u industriji obuće je izuzetno teška. Mi jednostavno ne znamo šta će biti sutra, pale su narudžbe , pala je prodaja u Evropi, klimatske promjene su sve izraženije. S obzirom na to mi ne smijemo da trošimo energiju na spisak lijepih želja nego moramo da vidimo kako da kroz veće podsticaje od strane Vlade RS i ulaganja u modernije mašine dođemo do veće produktivnosti, a onda automatski i do veće plate . Plata se ne može povećati dekretom spiskom lijepih želja, nego samo realizacijom.

Ta potrošačka korpa kojom svi mašu je po mom mišljenju čista obmana koja ne bi trebalo da bude nikakvo mjerilo. Nema te plate koja može stići ovu skupoću. Država mora da smanji akcize na gorivo, uvede nižu stopu PDV-a na hranu i lijekove a da poveća na luksuzne proizvode i tu bi trebalo tražiti unutrašnje rezerve. Trebalo bi pojačati kontrole i javno napisati koji su to trgovački lanci koji neovlašteno podižu cijene i objaviti rat pa nećemo morati donositi iz Evropske unije hranu i kućnu hemiju koja je tamo dosta jeftinija.

Povećanje minimalne plate na 1050 KM, koliko traži Milorad Dodik, u Republici Srpskoj će sigurno imati vrlo negativne posljedice, prevashodno na broj radnih mjesta, pa i pad povjerenja između privrede i inostranstva, mišljenja je prvi čovjek poslodabava Saša Trivić.

On kaže da nije još zabilježeno da je neko podigao najnižu platu za 50 odsto u jednoj godini.

“Već imamo pozive iz inostranstva, pogotovo iz obućarskog sektora, i pitanje je da li ćemo uopšte dalje raditi, jer oni znaju šta to znači da cijenu finalnog proizvoda. I imamo već informacije da su neki kupci poslali svoje narudžbe u druge zemlje. Ova bitka za najnižu platu je ustvari bitka kako doći do što većih poreskih prihoda, pošto nedostaje sredstava u budžetu, a za posljedicu ćemo imati gubitak radnih mjesta i ugrožavanje odnosa koji smo imali”, kazao je Trivić u izjavi za BN.

On dodaje da su poslodavci ponovo optuženi da “kao radniku ne damo platu, a mi kao imamo”.

“Osnovni cilj je prikupiti sredstva za plate budžetskih potrošača, koji su prošle godine imali tri povećanja plata, na uštrb radnih mjesta u privredi. To je jedna od najkatastrofalnijih grešaka koje vlast može napraviti”. naveo je Trivić.

Mi smo predložili, kaže, da bude dvije hiljade maraka, nije problem, da ne bude da mi nešto ne damo. Ako politika može da obezbijedi toliku platu, neka, evo mi ne znamo”, kazao je Trivić.

On je mišljenja da ovaj zahtjev o visini minimalne plate proitekao zbog nedostatka sredstava u budžetu za iduću godinu.

“Ovo je mjera koja je usmjerena na krpljenje budžetskih rupa, a ne prema radniku. Neko je izgleda pogrešno informisao Dodika, jer se na trenutnu najnižu platu daje još i do 200 km toplog obroka, te 60 – 70 maraka prevoza plus minuli rad, znači sadašnja najniža plata je oko 950 maraka. Ali evo, mi se ne protivimo, politika je donijela odluku, nek snosi posljedice za to”, kazao je on.