Najveći poraz bh. ekonomije: 2,5 miliona KM dnevno za uvoz robe koju imamo u BiH
Bosna i Hercegovina uvozi ono što bez ikakvog opravdanja može i mora sama proizvoditi. Dok hiljade hektara plodne zemlje ostaju neobrađene, domaće tržište preplavljeno je uvoznom hranom – od krumpira, luka i jabuka, do mlijeka i mesa. Umjesto da puni domaće silose i podržava vlastite farmere, BiH sve češće puni police stranim robama, dok domaća proizvodnja propada, piše Crna hronika.
Iako je BiH već godinama ovisna o uvozu u mnogim segmentima zbog nedovoljnih domaćih kapaciteta, u slučaju poljoprivrede i prehrambene industrije ta je ovisnost u velikoj mjeri umjetno stvorena i potpuno neopravdana.
Posebno je problematičan masovan uvoz proizvoda koje zemlja itekako može sama proizvesti, čime se direktno guši domaća proizvodnja i obeshrabruju lokalni proizvođači.
Prema analizi Vanjskotrgovinska komora BiH, agroindustrijski i prehrambeni sektor ima najveći deficit u robnoj razmjeni. U prošloj godini taj deficit iznosio je čak 3,1 milijardu KM. Izvoz proizvoda iz ovog sektora dosegao je 971 milion KM, dok je uvoz iznosio 4,1 milijardu KM.
Podaci Komore pokazuju razmjere problema: samo na uvoz vode i alkoholnih pića prošle godine potrošeno je gotovo 290 miliona KM. Na uvoz povrća dato je 169 miliona KM, a na voće čak 317 miliona. Uvoz piva koštao je BiH dodatnih 185 miliona KM, što znači da se na uvoz ovih proizvoda dnevno u prosjeku troši oko 2,5 miliona KM.
Poseban problem predstavlja i dugogodišnja ovisnost o uvozu mesa. Iako BiH ima povoljne prirodne uvjete za razvoj stočarstva, uvoz mesa je čak 12 puta veći od izvoza.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2024. godini uvezeno je oko 98.000 tona mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 683 miliona KM. U prvih 11 mjeseci 2025. uvoz je količinski smanjen, ali su uvozna davanja porasla i iznosila 122 miliona KM.
