Nakon 65 godina obaviće se popis poljoprivrede u BiH
U ovoj godini u BiH, nakon šest decenija, trebalo bi da se obavi detaljan, cjelovit popis poljoprivrede. Sredstva je odobrila Delegacija Evropske unije u BiH. Šta će to značiti za poljoprivrednike, a šta za državu?
Nakon 63 godine u BiH u ovoj godini bi trebalo da se obavi popis poljoprivrede. Predviđeno je da se prikupe podaci o korištenom poljoprivrednom zemljištu za sve vrste usjeva, podaci o brojnom stanju stoke po vrstama, podaci o radnoj snazi, načini poljoprivredne proizvodnje itd.
Popis poljoprivrede provešće tri statističke institucije, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku RS. Ako struka svoj posao odradi kvalitetno, to će biti velika stvar za budućnost poljoprivrede, smatraju poljoprivredni proizvođači.
“Ja imam ozbiljnu proizvodnju negdje do 40 hektara, uglavnom je moja zemlja ili privatni zakup, od države ne radim ništa, koncesije i slično. Sve što budem pitan rećiću da dam svoj doprinos da se to napravi najkvalitetnije moguće, jer to u konačnici, trebalo bi da donese nešto bolje”, smatra Rade Jovičević, poljoprivrednik iz Trnjaka kod Bijeljine.
“Sa tim popisom će se vršiti usmjeravanje podsticaja na pravedniji način. Znači, neće biti potrebe podsticati ono što je previše podstaknuto, a ima nešto što je zanemareno”, kaže Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine.
“Samim tim mogu da planiraju budžet. Lijepo je to kad je sad budžet za povrtare četiri miliona maraka, ali ako se ne rasporedi pravilno u okviru ta četiri miliona, a dešava se to, to je ozbiljan problem za neko buduće vrijeme”, ističe Jovičević.
Problem poljoprivrednicima predstavlja i radna snaga.
“Radnika nema, jednostavno ne postoje ljudi. Ako su to radnici to su preko 60 godina starosti, to su moji glavni radnici”, kaže Jovičević.
“Koja god mašina izađe gledam maksimalno da to obnovim i ako treba kreditno zadužim, da u okviru svog porodičnog gazdinstva možemo da funkcionišemo, da ne plaćamo drugog, jer pod jedan nemamo koga naći, pod dva troškovi su veliki”, objašnjava Radić.
Sektor poljoprivrede u BiH karakteriše veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava, koji i takav značajno doprinosi BDP-u zemlje. Nedostatak pouzdanih poljoprivrednih, ali i katastarskih podataka čini izradu bilo kakve razvojne politike i strategije poljoprivrede izuzetno teškom, kažu u ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske.
“Izuzeztno je značajno statistički, značajna mjera za planiranje, ali onog momenta dok mi ne budemo imali sistem kao u Srbiji, da imamo gugl mape, da imamo šest boja, šest poljoprivrednih kultura, sedmu boju koja označava požar ili paljevinu, veličinu parcele, samim tim način obračuna podsticaja, sve ovo popisivanje je dobro radi neke statistike. Međutim, moramo se okrenuti da premjeramo proizvodnju i proizvod, a ne proizvođače i ne subjekt”, kaže ministar poljoprivrede Republike Srpske Savo Minić.
Provedbom Popisa poljoprivrede u skladu s međunarodnim statističkim standardima, Bosna i Hercegovina će ispuniti jednu od prioritetnih obveza u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja i time olakšati svoj put u Evropsku uniju.
