Naši poljoprivrednici su najveće patriote: Isplativost posla je jako upitna

Teška godina je iza bh. poljoprivrednika, a još teža je u najavi bez adekvatnih poteza nadležnih. U startu nisu udovoljili zahtjevima farmera, ratara, povrtlara i voćara kojih je inače na obradivim zemljištima sve manje. Mlađe generacije farmera poručuju da ih u poslu i državi jedino zadržava patriotizam.

Zehrudin Velić iz Cazina pripada grupi mlađih poljoprivrednika u Bosni i Hrcegovini. Priliku da napusti domovinu imao je prije osam godina, sva neophodna dokumentacija za odlazak na put bez povratka je bila spremna, međutim, kako nam kaže, patriotizam je bio jači.

“Ranijih godina sam se bavio proizvodnjom maline, ali zbog nedostatka radne snage i poremećaja na tržištu preorijentisao sam se na mljekarstvo. Situacija nije nimalo jednostavna posebno jer su ulazni imputi skuplji i do 400 posto, a budžet za poljoprivredu nije usvojen po našoj želji, već kako je to politika odlučila”, priča nam Velić.

Iako je radnik veterinarske struke, Velić je na osnovu poljoprivrede zasnovao i porodicu, a u nastavku razgovora za Klix.ba govorio je o tome šta poljoprivrednike, posebno pripadnike mlađih generacija zadržava u BiH.

“Većinu nas poljoprivrednika, posebno mladih, u BiH zadržava djelimično patriotizam, odnosno ljubav prema gradu i sredini u kojoj smo se rodili. Sve sam imao na stolu za odlazak, ali sam ostao boriti se, osnovao sam porodicu i živim kako umijem i moram”, nadovezuje se Velić.

Jedna od najtežih godina nalazi se iza bh. poljoprivrednika, situacija u oba entiteta i Brčko distriktu je jednaka. Farmeri, povrtlari, ratari i voćari jedinstvenog su stava da vlast im mora adekvatnije pomoći, no politike očito nemaju sluha.

Konkretno u Federaciji BiH, poljoprivredni proizođači tražili su povećanje godišnjih izdvajanja na nešto više od 200 miliona KM, međutim, vlast koliko je zacrtala toliko im je i dala. U pitanju je iznos od 164 miliona maraka, a to će prema riječima poljoprivrednika, biti dovoljno tek za opstanak djelatnosti u kojoj se nalaze.

“Trenutna situacija je veoma teška u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Iscrpljeni smo psihički, fizički i finansijski, a bez dobre raspodjele novčanih sredstava koja su planirana za ovu godinu, sigurno je da poljoprivredna proizvodnja neće opstati dugo”, navodi Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

U našoj zemlji najviše je ugrožena animalna proizvodnja, a nakon nje se nalazi biljna. Koliko je situacija teška najbolje ilustruje i činjenica da veliki broj poljoprivrednika u našoj zemlji odustaje od proizvodnje.

“Samo u mljekarskom sektoru mi smo u prošloj godini proizveli pet miliona litara mlijeka manje, a i broj gazdinstava je zasigurno umanjen. Neusvajanje amandmana za poljoprivredu prilikom usvajanja federanog budžeta pokazatelj je da na nas niko ne gleda”, dodaje Kahriman.

Cijene domaćih proizvoda na policama bh. marketa rastu iz dana u dan, međutim to poljoprivrednici na svojoj dobiti u realnoj mjeri ne osjete. Navode da zaradu od toga jedino imaju prerađivači kojima oni prodaju svoje prinose.

“Malim dijelom je povećana i naša otkupna cijena koja je nedostatna jer dolazimo na raskrsnicu. Nama sada slijedi proljetna sjetva i kada je u pitanju animalna proizvodnja, dvoumimo se da li sijati kabastu hranu te da li se boriti sa nevidljivim neprijateljima. Vjerujte da mi danas nemamo vremena raditi na farmama jer se moramo baviti menadžerskim poslovima, pregovorima oko iznosa kredita i slično. Ta borba na kraju je uzaludna ukoliko nemamo adekvatnu potporu od države i otkupljivača”, naglašava Kariman.

Uz Velića s početka naše priče, generaciji mlađih farmera pripada i Eldin Glibanović iz Živinica. Uz svoju farmu, brigu oko stočnih grla i proizvodnju mlijeka, kao predsjednik Udruženja mljekara TK bori se i za bolji status svih ostalih poljoprivrednika u kantonu, ali i u ostatku države.

Kaže nam da od nadležnih ne traže ništa nemoguće. Za sredstva koja im nisu odobrena navodi da bi mogla biti razvojna jer bi poljoprivrednici mogli ulagati u svoje dalje širenje.

“Međutim, ovaj iznos od 164 miliona KM održava samo naše farme u životu. Nadam se da će rebalans budžeta donijeti nam onaj iznos koji predviđa zakonski minimum od tri posto ukupnog federalnog budžeta”, dodaje Glibanović, istaknuvši da u TK djeluje 1.350 farmi sa okvirno osam hiljada zaposlenih i osam i po hiljada muznih grla.

Na kraju kažimo i to da su se poljoprivrednici iz Federacije BiH ove subote okupili u Tuzli, a na zajedničkom sastanku su usvojili set zakjučaka koje upućuju na adrese nadležnih. Od njih traže razumijevanje i pomoć, kako bi opstala poljoprivreda, odnosno domaća proizvodnja.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79