Nasipa na Drini ni do danas nema

“Hitne mjere zaštite od poplava” , ” Drinski nasip-stogodišnji projekat”, ovakve i slične floskule slušali smo sedam godina. A nasipa na rijeci Drini ni do danas nema. Po svemu sudeći neće ga ni biti. Ove godine, sigurno. Jer osim, do danas neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, sada nema ni finansijskog rješenja. Rješenje nemaju ni mještani Janje kao ni okolnih priobalnih područja, koji svake godine trpe strahovite gubitke.

“Mi već možemo pošto je ova trasa čista, a radi se o nekih 2,2 km, već sa početkom nove građevinske sezone da počnemo sa izgradnjom drinskog nasipa”, smatra Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Godina prođe, građevinska sezona nikad. I tako već šest unazad. Tačnije od 2014. Prvih godina tražen je investitor, rađen Nacrt trase nasipa, rješavani imovinsko-pravni odnosi i kada je izgledalo da je konačno sve gotovo , sedam godina palo je u vodu.

“Tih sedam godina svih tih aktivnosti- ništa od dokumenata i sporazuma u gradskoj upravi nismo zatekli, sve je ostalo da tako kažem “na bazi političkih dogovora”. (Znači li to da sporazum “Mićić-Dodik” nije bio sporazum između Grada i Vlade RS-a, nego predsjednika dviju stranaka? op.a) “Tako je! To je bio sporazum predsjednika pol.partija, jer da se gradska uprava dogovorila sa Vladom, onda nije bitno ko je predsjednik, ko gradonačelnik”, rekao je Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

Tada politički sporazum – danas nesporazum, jer skupštinska većina, predvođena SNSD-om, uložila je amandmane na budžet kojima je iz gradskog džepa proćardala sredstva namijenjena za eksproprijaciju zemljišta za potrebe gradnje nasipa. Sa druge strane, i sama trasa nasipa na koju su se svih ovih godina žalili mještani, ispostavilo se -rađena je – tvrde u gradskoj upravi, bez izlaska na teren. Cijela priča vraćena je na početak.

“Mi sad hoćemo da sa stavovima izađemo pred narod, saslušamo problematiku, dogovorimo sa mještanima otkupnu cijenu po kvadratu ,onda i sama trasa nasipa da se sagleda i aspekt struke da i narod bude zadovoljan a i da struka kaže svoju riječ a to se može izvesti da nasip bude što bliže riječnog toka”, tvrdi Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

“Najmanje bi štete bilo da se uradi direktno kraj vode, jer ne bi nikome ugrožavalo zemljište jer u Janji narod od te zemlje živi i zavisi od te zemlje, ovo je mjesto poljoprivredno od koga može hraniti pola Bosne i šteta je da ta zemlja propada, a i po državu je jeftinije”, smatra Amir Aganović, mještanin Janje.

Na taj način ne bi bile cijepane parcele koje su ovim ljudima jedini izvor egzistencije. A eksproprijacijom za potrebe gradnje drinskog nasipa u dužini od oko 33 kilometra bilo bi obuhvaćeno oko 3.000 parcela. Kada bi proces eksproprijacije, koji je uslov za početak gradnje, počeo odmah, za njegov završetak potrebno je 13 mjeseci. Nasipa,dakle, ni u najavi. Za to vrijeme, svih ovih godina, mještani priobalnih područja trpe nesagledive štete.

“Evo, ovdje u kući, metar mi voda bude. Ovo sve pod vodom bude. Evo sad, zadnji put, tamo vikendice sve pod vodom”, kaže nam Mevludin Ćehajić, mještanin Janje.

I tako iz godine u godinu. Obala ista, problemi isti, gomilaju gubitke, zbrajaju štete, čiji je iznos odavno premašio cijenu koštanja samog nasipa. Samo od poplava u 2014. godini, štete u Semberiji iznosile su oko 400 miliona KM.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79