NATO dobija nove članice: Finska i Švedska na putu prema Alijansi
Rat protiv Ukrajine vjerojatno će u NATO dovesti nove članice. Finska i Švedska nisu daleko od pridruživanja – zbogom neutralnosti.
Sadašnja kopnena granica zapadnog vojnog saveza NATO-a s Rusijom, koja se sada već doživljava kao neprijateljska, udvostručila bi se s 1.300 na 2.600 kilometara ako Finska uđe u NATO. NATO bi tako uvelike povećao istočni bok za odbranu, ali s druge strane, dobro uvježbana i dobro opremljena finska vojska bila bi prednost za savez, piše Deutsche Welle.
– U Finskoj je još uvijek na snazi vojna obveza. Finska bi mogla mobilizirati vojsku od 280.000 vojnika. To je u modernoj Evropi jedna prilično velika vojska – kaže Džejkob Vestberg (Jacob Westberg), profesor na švedskom Sveučilištu odbrane u Štokholmu.
Ako bi se savezu pridružila i Švedska, koja nema izravnu granicu s Rusijom, operacije NATO-a u Baltičkom moru bile bi lakše. Tada bi sve zemlje uz Baltik, osim Rusije, pripadale atlantskom savezu. Švedska bi u NATO uvela otok Gotland s kojeg bi se mogao braniti veliki dio Baltičkog mora, a također i baltičke države.
– Rusiji bi bilo teže djelovati u Baltičkom moru. Švedska također ima pet vrlo modernih podmornica koje bi nadopunjavale flote iz Poljske i Njemačke – rekao je vojni stručnjak Džejkob Vestberg za DW.
Švedsko ratno zrakoplovstvo ima 100 modernih borbenih aviona. Međutim, kao i u mnogim današnjim državama NATO-a, švedske kopnene snage posljednjih su desetljeća znatno smanjene. Džejkob Vestberg smatra da bi trebalo deset godina da se to stanje stvarno promijeni.
Organizacijski gledano novi pristupi ne bi predstavljali problem
S vojnog stajališta, Finska i Švedska spremne su više-manje odmah pristupiti, poručuju iz sjedišta NATO-a u Briselu. Njihove vojske već dugi niz godina surađuju s NATO trupama.
Finski i švedski vojnici bili su uključeni u operaciju pod vodstvom NATO-a u Afganistanu. Finska i Švedska blisko sarađuju sa SAD-om na opremi i obuci od 2015. godine.
Tada su se Finska i Švedska također dogovorile o zajedničkom odbrambenom planiranju s NATO-om. Stvorili su zajedničku pomorsku operativnu skupinu.
– Međutim, nije bilo obaveze uzajamne pomoći – kaže švedski vojni stručnjak Vestberg. To bi se dogodilo ulaskom u NATO. Tada bi Finska i Švedska također sudjelovale u NATO-ovim borbenim grupama za odbranu baltičkih država. Još uvijek je nejasno treba li i same NATO trupe stacionirati u Finskoj i Švedskoj, piše DW.
Većina Finaca podržava pristup
Finska premijerka Sana Marin (Sanna) sedmicama je jasno davala do znanja da kormilari prema NATO-u. Finski parlament uskoro će raspravljati o novoj strategiji odbrane nakon ruskog napada na Ukrajinu. Odluka bi trebala biti donesena krajem juna.
Za bivšeg finskog premijera Aleksandra Stuba (Alexander Stubb) odluka je već pala i pritom se poziva na posljednja ispitivanja javnog mnijenja koja pokazuju da 62 posto Finaca želi od statusa “aktivne neutralnosti” prijeći u punopravno članstvo.
– Naše stanovništvo se sada povodi za onim za što mislim da je strah: ako Putin može poklati svoje sestre i braću u Ukrajini, zašto ne bi učinio isto u Finskoj? – pitao se Stub u intervjuu za DW. On je potvrdio da je prevladavajući osjećaj da se više nikada ne želi biti sam. Stub pritom aludira na tzv. Zimski rat protiv Sovjetskog Saveza 1939./1940., kada je Finska izgubila oko devet posto svog državnog teritorija.
Švedska govori o novoj sigurnosnoj situaciji
Švedski stav je trenutno još malo suzdržaniji. Švedska premijerka Magdalena Anderson (Andersson) izjavila je nakon sastanka sa svojim finskim kolegom da će se nova sigurnosna situacija ispitati “detaljno i brzo”.
– U Švedskoj smo uvjereni da činjenicu da imamo mir već 200 godina, još od Napoleona, možemo zahvaliti tomu što smo uvijek odbijali vojne saveze – objašnjava stručnjak za odbranu Džejkob Vestberg. No on isto tako kaže kako je ova slika učinkovite neutralnosti sada poljuljana.
Sada moramo potpuno drugačije procijeniti našu sigurnosnu situaciju. Rat protiv Ukrajine bio je prekretnica. U Švedskoj bi vladajuća socijaldemokratska stranka prvo morala promijeniti svoj početni stav o članstvu u NATO-u. U Švedskoj će se na jesen održati izbori. Nije sasvim jasno kada bi mogla pasti odluka o napuštanju neutralnosti.
NATO bi odmah dao zeleno svjetlo
Na posljednjem izvanrednom samitu NATO-a u Briselu, švedski i finski šefovi vlada već su kroz razgovore s generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom stekli dojam što će savez reći na zahtjeve za članstvo. Stoltenberg nije krio da je NATO za ulazak Švedske i Finske.
Kao zapadne demokracije i dugogodišnji partneri NATO-a, objema državama nije potreban dug proces pristupanja, koji obično od poziva za članstvo do stvarnog primanja može potrajati nekoliko godina. Trenutnih 30 članica NATO-a moralo bi jednoglasno odobriti zahtjev za članstvo Švedske i Finske.
Do sada se nijedna vlada nije javno oglasila protiv toga. Pozivnice za početak pregovora o pristupanju mogle bi biti upućene već na redovnom samitu NATO-a u Madridu, koji je planiran za kraj juna.
Moskva nije oduševljena
Kao što je bilo za očekivati, rusko vodstvo oštro kritizira moguće širenje NATO-a.
– U više navrata smo govorili da savez ostaje instrument konfrontacije i da njegovo daljnje širenje neće donijeti stabilnost evropskom kontinentu – rekao je prije nekoliko sedmica glasnogovornik ureda ruskog predsjednika Dmitrij Peskov (Dmitriy).
S ulaskom Finske bi se NATO ponovno približio Rusiji. NATO granica bi tada bila samo 200 kilometara sjeverozapadno od ruske metropole Sankt Peterburga, piše Deutsche Welle.
