Zerina Kurtović rođena je u Danskoj u kojoj je provela rano djetinjstvo, da bi kasnije odrastala u Sarajevu. Potom je iz glavnog grada Bosne i Hercegovine otišla u Istanbul gdje je diplomirala molekularnu biologiju i genetiku na İstanbul Teknik Üniversitesi.
Tokom master studija radila je na imunološkim i neuroimunološkim projektima na Ludwig-Maximilians-Universität München i University of Cambridge.
Trenutno radi doktorat na temu koja spaja neurobiologiju i neuroimunologiju na Karolinska Institutet u Štokholmu, koji je jedan od najprestižnijh svjetskih medicinskih univerziteta.
Razumijevanje uzroka bolesti
“Molekularna biologija je u fokusu mog interesovanja zato što se bavi suštinskim izučavanjem problema. Razumijevanje uzroka bolesti na molekularnom nivou otvara mogućnosti za proizvodnju novih lijekova. Ta činjenica je intrigantna i predstavlja mi jaku motivaciju da istražujem i spoznajem još više. Rezultati ovih istraživanja donose poboljšanje kvaliteta života pacijentima i to je najbolja nagrada za veliki rad i energiju koji se ulažu u istraživanja u ovoj naučnoj oblasti”, kaže Zerina Kurtović.
Dodaje da je tragajući za naukom živjela u više država, što joj je omogućilo da nauči sofisticirane metode i raznolike načine rada. Sada, u sklopu doktorata istražuje uticaj imunih ćelija na percepciju boli.
“Ja se konkretno bavim bolovima u zglobovima uzrokovani reumatoidnim artritisom. Danas je moguće zaustaviti upalu i dalju deformaciju zglobova imunosupresivnim lijekovima. Međutim, značajan broj pacijenata i nakon ove terapije nastavlja osjećati bolove. Mi smo fokusirani upravo na te ‘preostale’ bolove. Mislimo da možemo modificirati komunikaciju između neurona, ćelija koje prenose informaciju o boli, i imunih ćelija na takav način da se zaustavi bol. Novo u ovom pristupu je što se fokusiramo na imune ćelije, koje se nalaze u dorsalnim ganglijama, a ne na same neurone. Prvi korak u ovom procesu je da detaljno karakterišemo imune ćelije dorsalnih ganglija. Također, ispitujemo određene lijekove za koje smatramo da bi mogli imati efekta na ovu vrstu bolova”, navodi sagovornica.
Optimizacija terapije za COVID-19
Smatra da je nauka djelovala zadivljuće brzo i efikasno u borbi protiv pandemije korona virusa, da su fizička distanca, kontakt s malim brojem ljudi te higijena efikasni načini borbe protiv širenja korona virusa.
“Za vrlo kratak period je izoliran i sekvenciran virus, a za manje od godinu dana od početka pandemije su počele vakcinacije. Frustrirajuće je da vlade nisu učinile više da osiguraju da proizvodnja može pratiti potrebu za vakcinacijom. Naučnici su u mnogo većem omjeru učinili svoje rezultate javno dostupnim, prije objave u naučnim časopisima, što je ubrzalo proces spoznaje o ovoj bolesti, međutim vjerovatno i uvećalo problem nereproducibilnosti rezultata”, govori ova mlada naučnica.
Ističe da COVID-19 uzrokuje bolove u različitim organima, a da su najčešće prisutni bolovi u grudnom košu, zglobovima te u mišićima.
“Akutna bol vezana za COVID-19 se liječi standardnim analgeticima, a bolove vezane za takozvani long-term COVID-19 tek treba okarakterisati i vjerovatno će se istraživačka zajednica u budućnosti baviti optimizacijom terapije. S druge strane, pandemija je izazvala i pogoršanje stanja kod pacijenata koji žive s hroničnim bolovima. Dijelom zbog smanjene aktivnosti tokom pandemije, a dijelom i što je dustupnost medicinskoj pomoći bila umanjena. Također je zabilježeno da su hronični bolovi pogoršani i samom infekcijom. Ostaje mnogo problema kojima ćemo se baviti i kada prođe pandemija”, objašnjava Zerina Kurtović.
Vakcinacija jedino rješenje
Prema njenim riječima, vakcine su vjerovatno najrevolucionarniji pronalazak u historiji medicine.
“Mislim da ne postoji pojedinac koji je sam stručniji od nadležnih organa koji odobravaju lijekove (npr. Evropska agencija za lijekove – EMA). Vakcine koje su trenutno na raspologanju su mnogo efikasnije nego što se očekivalo, a vakcinacija je jedino rješenje koje imamo na raspolaganju. Vrlo je važno da se što veći broj ljudi vakciniše kako bismo dostigli kolektivni imunitet i vratili se normalnijem životu”, naglašava sagovornica.
Za nju je do neke mjere razumljiv strah od nus pojava vakcina, jer prema njenim riječima, vlasti u Bosni i Hercegovini nisu imale kampanje informiranja stanovništva kakve gledamo u drugim zemljama.
“Postoje agencije koje analiziraju efikasnost i sigurnost vakcina i mi moramo vjerovati u te organe. Teško da jedan naučnik ili doktor može biti mudriji od skupa naučnika koji rade u ovim agencijama, a ‘YouTube stručnjake’ ne bih ni da komentarišem. Vakcinacija je prvenstveno zaštita za pojedinca koji se vakciniše, ali je i zaštita za sve one u zajednici koji se iz raznih razloga ne mogu vakcinisati”, jasna je ova mlada naučnica.
Dodaje da iracionalnim odbijanjem vakcine ne rizikujemo samo vlastiti život, već i život onih koji se ne mogu vakcinisati.
“Nadam se da će svi koji odbijaju vakcinaciju razmisliti još jednom. Da li žele biti izvor opasnosti za ranjive osobe u zajednici? Da li žele biti nepotreban teret zdravstvenom osoblju koje već godinu dana radi u vanrednim uvjetima? Vakcinacija je stvar slobodnog izbora, ali trebamo biti svjesni da naše odluke utiču na cjelokupno društvo”, poručuje Zerina Kurtović.
Nauka mora dobiti značaj koji zaslužuje
Teško joj je predvidjeti da li će nam za nove sojeve korona virusa biti potrebne i nove vakcine.
“Nadam se da će do tada logistika oko proizvodnje i distribucije vakcina biti unaprijeđena i da će ići mnogo brže nego ova prva vakcinacija u slučaju i da bude potrebno”, kaže sagovornica.
Ističe da je nauka u Bosni i Hercegovini potpuno zanemarena od strane političara i da se ne posmatra kao stub razvoja.
“Ulaganja u nauku u Bosni i Hercegovini su simbolična i neuporediva sa ulaganjima u svijetu. Koliko sam uspjela izračunati, budžet laboratorije u kojoj radim je veći od ukupnih izdvajanja za nauku određenih od strane vlasti u Bosni i Hercegovini. Nadam se da će se nastaviti promjena kursa po ovom pitanju koja je nedavno započeta u Kantonu Sarajevo. Nauka mora dobiti značaj koji zaslužuje ukoliko država želi napredovati”, potcrtava ova mlada naučnica.
Mladima poručuje da budu hrabri, da se fokusiraju na ono što vole raditi, da se konsultiraju sa relevantnim osobama, ali da konačne svoje izbore donose samostalno.
“Uglavnom je potrebno znanje, ali nekad treba imati i sreće. Ništa nije nemoguće, ne treba se obeshrabriti ni ako stvari ne idu iz prve. Svaki vrijedni i požrtvovani rad prije ili kasnije donosi rezultate”, zaključuje Zerina Kurtović.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
