Ne nazire se kraj AFERI SA STANOVIMA: Notar i geometri “peru ruke” od odgovornosti

Ne nazire se kraj torture kroz koju prolaze vlasnici stanova u Ulici Palih boraca 55 u Banjaluci, koji su legalno kupili i pošteno platili svoje kvadrate, ali ih banka tereti zbog tuđeg duga od pola miliona KM.

Novi hladan tuš zadesio ih je, kažu, s neočekivane strane.

Godinama se bore s nesavjesnim investitorom, koji je stavio pod hipoteku zemlju na kojoj je izgradio ovu zgradu, pa prodao stanove ne vrativši kredit, te s notarom koji ih, tvrde, nije upozorio na to. Od 2014. “Komercijalna banka” Banjaluka na njih, kako navode, vrši pritisak kako bi naplatila dug od investitora zgrade, preduzeća “MM Home”.

Ono što ih je, međutim, najviše šokiralo jeste ponašanje organa vlasti, koji ih, kao građane, nisu zaštitili. Stanari tvrde da je nedavno, po nalogu Gradske uprave, u njihovoj ulici posađen drvored, ali da su radnici prilikom sadnje “preskočili” prostor ispred njihove zgrade.
Bez zaštite institucija

Iako ih je ova situacija pogodila i podsjetila ih na, kako tvrde, nepravdu koju trpe godinama, stanarima u ovoj zgradi drvored ipak nije najveća briga.

Kako kaže Goran Rokvić, predsjednik Zajednice etažnih vlasnika u ovoj zgradi, već sedam godina, zbog prijetnji da bi tuđa hipoteka mogla biti izvršena na njihovim stanovima, oni ne spavaju mirno, a institucije ih ne štite.

– Očigledno, mi smo prevareni, vrši se pritisak da budemo utjerivači dugova za račun banke, a institucije sistema nas, kao građane, nisu zaštitile. Naprotiv. U petak nam je od Privrednog suda Banjaluka stigao još jedan nalog za izvršenje na našoj imovini, i to po rješenju iz 2016. godine, iako smo u međuvremenu upisani kao legalni vlasnici stanova bez ikakve hipoteke – kaže Rokvić.

Da su vlasnici stanova u Ulici Palih boraca 55, prilikom kupovine, dovedeni u zabludu, i da na pravdi boga godinama žive u strahu da će ostati bez krova nad glavom, saglasni su brojni pravnici i agenti za promet nekretninama. Oni upozoravaju da je jasno ko je trebao da zaštiti kupce stanova i upozori ih na rizik.

– Prvi u lancu odgovornosti je notar, koji sada tvrdi da je upozorio kupce stanova na hipoteku, u šta sumnjam, jer ko bi kupio stan pod takvim uslovima. Na ovaj rizik građane su mogli upozoriti i službenici Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIPP) – navodi pravnica koja godinama radi upravo u ovoj oblasti.
Ko je znao za hipoteku?

Notari i geodeti, međutim, upiru prstom jedni u druge, poričući odgovornost za slučaj “Ada” i druge slične primjere, u kojima su građani, tek kada bi pokušali da prodaju stan, saznali da su ga kupili opterećenog hipotekom.

U opširnom odgovoru na naša pitanja predstavnici RUGIPP tvrde da ova institucija nikog nije dovela u zabludu. Za hipoteku su, tvrde u RUGIPP-u, znali ili su morali znati svi: i notari, i banka koja je davala kredite, i investitor, i kupci stanova.

– Kada je u pitanju konkretna zgrada, kupci stanova, među kojima i Nenad Bjelajac, kupili su stan u izgradnji i upisali hipoteku na tom budućem stanu, a kao založni dužnik na zemljištu je označen investitor. Pored upisa hipoteke na budućem stanu, u zemljišnoj knjizi na zemljištu na kome je kasnije izgrađena zgrada bila je upisana hipoteka, tako da upis nije mogao biti nepoznat niti kupcu, kao ni korisniku kredita, niti banci kao založnom poveriocu, jer je ista banka pokrenula čak tri izvršna postupka protiv investitora – poručuju iz RUGIPP.
Ugovor

Navode da je u ovakvim slučajevima najčešća situacija da kupci posebnog dijela stana ne traže izvode iz javnih evidencija, gdje je upisano zemljište i zgrada u kojoj kupuju stan.

– Ali i kada im se prilikom prodaje to prezentuje, oni to ne smatraju bitnim, čak pred notarom izjavljuju da dalje provjere nisu potrebne. Ne tvrdimo da se navedeno desilo i u konkretnom slučaju, ali je i više nego jasno da su kupci stanova, kada je u pitanju konkretna zgrada, znali da je zemljište opterećeno hipotekom – tvrde u RUGIPP.

Da li su kupci razumjeli šta znači ekstenzivnost hipoteke, te da li ih je notar na to upozorio, pitanje je, poručuju iz RUGIPP-a, na koje oni ne mogu da odgovore.

Kupci stanova na Adi odlučno tvrde da za hipoteku nisu znali, a notar Goran Golić, koji je većini njih sačinio i ovjerio kupoprodajne ugovore, tvrdi da “u notarskoj ispravi piše sve što treba da piše”, odnosno da su kupci upozoreni na sve okolnosti. Ipak, iz notarskih ugovora, koji su u posjedu Srpskainfo, takvog upozorenja nema ili bar nije ispisano jezikom razumljivim prosječnom građaninu.
Etažna svojina

Predsjednica Notarske komore RS je, na naša pitanja o ovoj temi, između ostalog, odgovorila pitanjem; „Kako je u RUGIPP-u izvršen upis hipoteke na zemljištu, iako je u zemljišno-knjižnom ulošku upisana zabilježba zaključenja ugovora o kupovini etažnih jedinica”. Ili u prevodu, kako je stavljena hipoteka na zemlju nakon prodaje gotovih stanova.

Iz RUGIPP-a odgovaraju da je Zakonom o stvarnim pravima propisano da etažna svojina, bilo da su u pitanju stanovi ili poslovni prostori, “ostaje neodvojivo povezana s odgovarajućim suvlasničkim dijelom zemljišta na kojem je zgrada izgrađena”.

– Imajući to u vidu, obaveza je notara da prilikom sačinjavanja ugovora o kupovini stana koristi javne isprave iz svih javnih evidencija o nepokretnostima – odgovaraju iz RUGIPP-a i dodaju da ugovor treba da sadrži nalog za knjiženje u svim javnim evidencijama.
Sadnice

Gordana Radošević, jedna od vlasnika stanova zgrade Palih boraca 55, kaže da je na više adresa zatražila objašnjenje zašto je njihova zgrada “preskočena” prilikom sadnje drvoreda, tako da ona i njene komšije, za razliku od drugih u ulici, za nekoliko godina neće imati prirodni hlad.

– Kad sam pitala radnike koji su sadili drvored zašto nas preskaču, rekli su da je takav nalog iz Gradske uprave, zato što je naša zgrada, kako su rekli, “u sporu”. Ali, kakve to veze ima s javnom površinom i drvoredom uz javni put i kakav je to odnos prema građanima – pita jedna od vlasnica stanova, Gordana Radošević.

Tražila je, kaže, i objašnjenje od Gradske uprave, gdje joj je rečeno da četiri drveta, planirana za prostor ispred njihove zgrade, nisu posađena “zbog nedostatka finansijskih sredstava”!?

– Kako to da nije bilo novca za baš ta četiri drveta ispred zgrade u kojoj živimo već godinama, a drvored je posađen ispred zgrada u izgradnji – kaže Radoševićeva.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79