Ne postoji zakon: ,,Humanitarni radnici” mogu manipulisati novcem

Humanitarna djelatnost u BiH je zakonski definisana, međutim, kontrola njihovog rada u zakonu nije navedena tako da je raspolaganje novcem koji pristiže u njih uglavnom sveden na moralno postupanje.

Pravnik Darko Kremenović je za Klix.ba pojasnio da su oni koji se bave humanitarnim radom zapravo udruženja građana koja su inače sva jednaka pred zakonom.

“To znači da se oni registruju i dobijaju svoj jedinstveni identifikacioni broj (JIB), svoj račun i podliježu kontroli poreskih organa kao i svi ostali subjekti, udruženja i preduzeća. Međutim, kada je riječ o kontroli prikupljenih sredstava, te humanitarne organizacije se u tom slučaju smatraju posrednicima”, kazao je Kremenović.

Posredničko djelovanje može dovesti do zloupotrebe

Smatra da je upravo takvo posredničko djelovanje neuređen dio u sistemu koji može dovesti do zloupotreba i manipulacija. Jedini način na koji se protok tih sredstava može kontrolisati jeste njihovo podnošenje izvještaja Finansijskoj informatičkoj agenciji i Poreskoj upravi.

“U svakom slučaju, donacija se smatra poklonom kojim upravlja onaj na čije je ime taj novac uplaćen. Ukoliko nije navedena svrha na koje ime i zašto se uplaćuju ta sredstva, onda ta organizacija može njima raspolagati prema vlastitom nahođenju. Dakle, ako je osoba u svrhu plaćanja navela samo naziv humanitarne organizacije onda oni nisu dužni nikome ništa uplatiti jer taj donator ima povjerenje čim je uplatio novac i misli da će on biti preusmjeren na pravo mjesto”, pojasnio je.

To zapravo znači, kako dalje nastavlja, da takva odluka na kraju spada u moralno postupanje organizacije koja može odlučiti hoće li zloupotrijebiti novac ili ga uplatiti u prave svrhe.

“U tom slučaju je veoma bitno ukazati na to da građani moraju biti oprezni kada uplaćuju određenoj humanitarnoj organizaciji novac. Dakle, ne trebaju ga uplaćivati ukoliko se nisu uvjerili u koje će svrhe on otići. Lično kada doniram obraćam pažnju da li je naveden broj telefona onoga kojem je potrebna ta pomoć kao i to da li je to broj njegovog računa ili organizacije i na taj način se opredjeljujem”, naveo je.

Sve organizacije su osnovane da ostvare ličnu korist

Prema zakonodavstvu Bosne i Hercegovine entitetski Zavodi zdravstvenog osiguranja (Republike Srpske i Federacije BiH) sklapaju ugovore za liječenje bh. pacijenata u inostranstvu i plaćaju dio ili cjelokupan iznos troškova liječenja.

Međutim, iz iskustva se često dešava da taj novac ne bude dovoljan pa se angažuju humanitarne organizacije kao jedna vrsta posrednika.

“I da ima dovoljno novca često se angažuju te organizacije, ali vi imate osim njih i studentske ili organizacije penzionera u koje se uplaćuju velike sume novca i oni ih mogu usmjeriti gdje žele. Sve te organizacije prikupljaju novac manipulišući u skladu sa zakonom i ostvarujući sebi ličnu dobit”, naglasio je.

Humanitarne i sve druge organizacije u BiH su definisane Zakonom o udruženjima i fondacijama, a Zakonom o obligacionim odnosima se definišu primanja, odnosno, pokloni u koje spadaju donacije.

“Međutim, u tom kontekstu Krivični zakon ne može riješiti ovu vrstu pitanja jer on ne reguliše ni u kojem dijelu tu stavku raspolaganja novcem u humanitarnim i drugim organizacijama. Zbog toga sam rekao da one vješto manipulišu, ali u skladu sa zakonom”, poručio je Kremenović.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79