Neće doći do nestašice goriva, ali do poskupljenja hoće
Sukob na Bliskom istoku mogao bi poskupiti gorivo u BiH, nestašice se ne očekuju
Sukob na Bliskom istoku mogao bi se odraziti i na privredu Bosne i Hercegovine, prvenstveno kroz rast cijena goriva, iako trenutno nema naznaka da bi moglo doći do nestašice naftnih derivata. To je potvrđeno Feni iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Iz Komore ističu da nestašice goriva u kratkom roku nisu očekivane, ali da su poskupljenja i veća nestabilnost cijena realna mogućnost, posebno ukoliko se sukob produbi i utječe na globalnu isporuku nafte.
Naglašavaju da Bosna i Hercegovina ne uvozi sirovu naftu direktno iz ratnih zona, već se naftni derivati nabavljaju putem regionalnih distributera i rafinerija u okruženju. Uprkos tome, globalni poremećaji na tržištu energenata mogli bi dovesti do rasta cijena.
U slučaju dužeg trajanja sukoba, upozoravaju iz Komore, gotovo je izvjesno povećanje troškova energije i transporta, što bi moglo izazvati dodatni inflatorni pritisak i rast troškova poslovanja. Kompanije koje zavise od uvoza sirovina i energenata mogle bi se suočiti sa smanjenjem profitnih marži, poremećajima u trgovinskim tokovima te povećanim rizikom za investicije i poslovnu klimu.
Iz Vanjskotrgovinske komore podsjećaju da su se posljedice sukoba već počele osjećati jer su cijene goriva na benzinskim pumpama porasle, što direktno utiče na poslovanje i troškove u Bosni i Hercegovini.
Ističu i da BiH nema stratešku ovisnost o nafti iz pogođenih područja, niti uvozi ključne prehrambene proizvode iz tih zemalja. Energetski sistem također nije povezan s infrastrukturom na ratom zahvaćenim područjima, a industrijska proizvodnja ne ovisi direktno o tim tržištima. Ipak, najveći rizik za domaću ekonomiju predstavlja globalni rast cijena energenata.
Prema procjenama Komore, ukoliko sukob ostane regionalnog karaktera bez šire energetske eskalacije, utjecaj na izvoz i uvoz Bosne i Hercegovine bio bi minimalan i kratkoročan. Međutim, u slučaju šireg energetskog šoka, moguć je pad izvoza od tri do sedam posto, uglavnom zbog smanjene potražnje na tržištu Evropske unije, uz istovremeni rast inflacije.
